Prema podacima HNB-a monetarni je agregat M1 u prosincu zabilježio rast u odnosu na studeni uslijed povećanja gotovog novca izvan banaka i depozitnog novca uobičajenog za razdoblje pojačane blagdanske potrošnje, stoji u analizi Raiffeisen banke.

Novčana je masa u prosincu iznosila 52,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna ili 3,7% više nego u studenom. Godišnja stopa rasta iznosila je 7,5%, što je nešto izraženiji rast nego prethodnih mjeseci.

Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, i dalje bilježi minimalne pomake. Na kraju je prošle godine iznosio 241,1 milijardi kuna, što je za 605 milijuna kuna ili 0,3% manje nego u studenom.

Blagi pad M4 rezultat je smanjenja štednih i oročenih kunskih depozita za 938 milijuna kuna te deviznih depozita za 1,7 milijardi kuna na mjesečnoj razini.

Na godišnjoj razini ukupna su likvidna sredstva porasla za 8,2 milijarde kuna, odnosno 3,5% pa stopa rasta ne odstupa značajnije od stopa zabilježenih tijekom godine. Pri tome je godišnjem rastu pridonio rast štednih i oročenih kunskih depozita te novčane mase, dok su devizni depoziti i na godišnjoj razini zabilježili pad.

U godini pred nama analitičari RBA ne vide mogućnost snažnijeg intenziviranja rasta monetarnih agregata. S jedne strane, rast štednje stanovništva ograničen je nepovoljnim prilikama na tržištu rada. Naime, rast nezaposlenosti i stagnacija realnih dohodaka onemogućavat će snažniji rast depozita ovog sektora. S druge strane, zbog ionako slabe likvidnosti poduzeća su smanjivala štedne i oročene depozite već u prošloj godini, a poboljšanje trenda ne treba očekivati ni u ovoj, piše u analizi.