Pamtite li bombastične najave nekih medija iz lanjskoga prosinca o blagdanskoj potrošačkoj groznici i neopisivim gužvama u šoping centrima? Hrvati će, nabildavali su se iznosi, potrošiti nezapamćenih 11, a možda i 12 milijardi kuna!

Državni zavod za statistiku na zahtjev Poslovnog dnevnika izdvojio je podatak o potrošnji u maloprodaji samo u prosincu za razdoblje 2006.-2011., i to bez uključenih troškova za kupnju goriva, motornih vozila i dijelova. Brojke koje donosi statistika svjedoče da od 2007. trošimo sve manje i sve racionalnije. U posljednje tri godine tek je u prosincu 2011. potrošnja rasla skromnih 200 milijuna kuna. Zapravo, bila je za čak 900 milijuna kuna manja nego u prosincu 2007.

Stagnacija i u 2012.

Historijskim brojkama, ističe Slobodan Školnik, predsjednik Uprave tvrtke Fliba-Emmezeta, komentar ne treba. Potrošnja je, kaže, pumpana kroz nerealni priljev novca u zemlju, što od prodaje imovine što od zaduženja, malo od realno zarađenog. Kada su ti izvori presušili, investicije stale zbog krize, a zaduživanje dosegnulo opasnu razinu, počeo je pad te nerealno visoke potrošnje, pa je maloprodaja u 2011. prema 2008. manja 15 posto.

"Ono što ja nazivam 'ukupna kupovna moć' ili zbroj kupovne moči svih pojedinaca zabetonirana je na dnu i ne raste i u vrlo velikoj je korelaciji s kretanjem BDP-a. Broj zaposlenih najniži je od 2003., naznake da će rasti nema jer su projekcije BDP-a za 2012. tu negativne. Bez rasta BDP-a i rasta zaposlenih nema ni rasta kupovne moći, pa će ukupna maloprodaja u 2012. ostati na sličnim brojevima kao u 2011. Dakle, stagnirat će," zaključuje Školnik.

I Dražen Lulić iz konzultantske tvrtke Caper ocjenjuje da "nema prevelikog prostora za optimizam" te podsjeća "sve stavke koje utječu na raspoloživi dohodak stanovništva imaju nepovoljan trend, pa je realno očekivati daljnju stagnaciju, a možda i pad maloprodajne potrošnje i u 2012., pogotovo kod neesencijalnih dobara".

Lulić posebno upozorava na trendove potrošnje u nespecijaliziranim prodavaonicama s pretežnom ponudom prehrambenog asortimana.

U 2006. bilježile su na godišnjoj razini realni rast 5,1 posto, godinu poslije čak 9,1 posto. Već 2008. prema 2007. rast pada na samo 2,7 posto, da bi u 2009. prvi put bio iskazan u negativnom (-3,8%) iznosu, što je nastavljeno i kroz 2010., ali u nešto blažem (-2,2%) obliku. Ukupan rezultat za 2011. još mu nije poznat no, prvih 11 mjeseci, iznosi Lulić, donijelo je tek skroman (+0,6%) oporavak potrošnje u prehrambenom segmentu.

Dotaknuli dno

Profesorica na katedri za trgovinu zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Blaženka Knežević podsjeća da kod potrošnje u trgovini na malo u Hrvatskoj najveći dio odlazi na živežne namirnice, oko 30 posto, što je znatno više nego u Sloveniji i Austriji i svjedoči da se najveći broj kućanstava zapravo fokusira na zadovoljavanje temeljnih životnih potreba.

"Jednaka razina potrošnje u recesijskim godinama indicira da je dosegnut onaj moment u kojem većina građana više nema prostora za daljnje 'kresanje' osobne potrošnje bez ugrožavanja zadovoljavanja temeljnih životnih potreba," upozorava Knežević.