Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) podržava namjeru hrvatskih vlasti da započnu fiskalnu konsolidaciju u 2012. i ohrabruju ih da brzo provedu zakonske i institucionalne promjene koje su nužne za potpunu provedbu predviđenog smanjenja potrošnje, upozoravajući da su uz nepromijenjene politike, gospodarski izgledi u 2012. i srednjoročnom razdoblju slabi
"Hitni prioriteti politike trebaju biti pokretanje vjerodostojne fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju kako bi se očuvalo povjerenje tržišta i ponovno uspostavila održivost duga", navodi se u zaključnoj izjavi Misije MMF-a nakon prošlotjednog posjeta Hrvatskoj.
Članovi Misije u izjavi, koja je objavljena na internet stranicama MMF-a i u hrvatskom prijevodu na stranicama HNB-a, pozivaju i na ubrzanu provedbu strukturnih reformi kako bi se povećao izvoz i potencijal rasta gospodarstva.
Upozoravaju kako su uz nepromijenjene politike, gospodarski izgledi Hrvatske u 2012. i srednjoročnom razdoblju slabi. Procjenjuju da je rast BDP-a u 2011. iznosio 0,25 posto, a uz postojeće politike, BDP bi se u 2012. smanjio za oko 1 posto.
"Cilj fiskalne konsolidacije treba biti smanjenje zadanih stavki rashoda. Smanjenje rashoda treba biti usredotočeno na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, ograničavanje/zamrzavanje plaća, daljnje reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i smanjenje subvencija", ističe Misija MMF-a.
Hrvatske vlasti, navode, također trebaju pripremiti pričuvne mjere u slučaju da dodatno prelijevanje efekata krize u euro području dovede do narušavanja prihoda i financiranja. Cilj tih mjera treba biti daljnje ograničavanje mase plaća u javnom sektoru i mirovina.
U tom bi kontekstu fiskalna konsolidacija predviđena u Fiskalnim smjernicama za 2012., ako bude provedena u cijelosti, predstavljala korak u pravom smjeru, ocjenjuje se u izjavi.
Ako predviđeno smanjenje potrošnje (za 4,6 milijardi kuna) bude provedeno u cijelosti i planirane promjene u oporezivanju budu uglavnom neutralne, članovi Misije procjenjuju da bi deficit opće države u 2012. bio smanjen za oko 1 posto BDP-a, odnosno na 4,6 posto BDP-a.
Međutim, promjene u zakonskim i institucionalnim okvirima su preduvjet za potpunu provedbu smanjenja potrošnje.
Članovi Misije podupiru Vladu da hitno pristupi provedbi tih promjena kako bi se izbjegli rizici akumuliranja dospjelih neplaćenih obveza ili kako neke mjere vezane uz rashode ne bi bile osporavane sudskim putem.
Procjenjuje se da će dug opće države dosegnuti 52 posto BDP-a do kraja godine (uz pretpostavku da dug brodogradilišta za koji su izdana jamstva bude pretvoren u javni dug tijekom godine), dok bi dug opće države u koji su uključene potencijalne obveze dosegnuo 67 posto BDP-a.
Nadalje, investicijski projekti javnih poduzeća financirani zaduživanjem bi povećali manjak šireg javnog sektora, a bilo kakva s tim povezana jamstva bi povećala postojeće stanje potencijalnih obveza.
Mjere fiskalne konsolidacije predviđene u 2012. trebaju biti uklopljene u srednjoročni fiskalni okvir da bi se dala vjerodostojnost Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (ZFO).
To zahtijeva pripremanje i donošenje propisa o specifičnim mjerama i izmjenama politika da bi se ostvarila planirana fiskalna konsolidacija usmjerena na smanjenje zadanih stavki rashoda. U taj plan također treba uključiti jasnu strategiju razvoja poreznog sustava.
S obzirom na to, predloženo smanjenje izravnog oporezivanja (doprinosi za zdravstvo) i povećanje neizravnog oporezivanja (PDV) je uglavnom primjereno glede smanjenja troškova rada i trebalo bi potpomoći stvaranje radnih mjesta, pod uvjetom da je učinak na prihode neutralan.
Međutim, kompenzaciju kućanstvima s nižim prihodima zbog povećanja PDV-a trebalo bi razmotriti u širem kontekstu cjelokupnog sustava poreza i povlastica, navodi se u izjavi.
Članovi Misije smatraju da politike vezane uz plaće i strukturne politike treba ubrzati da bi se povećao potencijal rasta.
"Hrvatske rezultate vezane uz izvoz i rast ograničavaju relativno visoke plaće i rasprostranjene rigidnosti. Participacija radne snage je niska zbog izdašnog sustava socijalnih naknada. Tržište rada je jedno od najmanje konkurentnih u regiji, dok su plaće visoke u usporedbi s dohotkom i produktivnošću", navodi se u izjavi.
Na području privatizacije i restrukturiranja poduzeća je ostvaren nedostatan napredak, što ograničava rast produktivnosti i razvoj privatnog sektora. Zbog toga je, kako se navodi, javni sektor i dalje velik, s brojnim propisima, i nametnutim nezgrapnim troškovima za privatni sektor.
Članovi Misije MMF-a smatraju da je provedba odavno zakašnjelih strukturnih reforma nužna da bi se poboljšala konkurentnost i ostvario održiv rast u srednjoročnom razdoblju.
"Prvo, interna devalvacija putem smanjenja cijena i plaća na konkurentnije razine je potrebna u svjetlu stabilnog tečajnog režima kojeg bi bilo skupo prilagođavati s obzirom na veliku neto deviznu izloženost gospodarstva".
Drugo, navodi se, "prioritet mora biti dan strukturnim reformama usmjerenim na povećanje fleksibilnosti tržišta rada promjenom zakona o radu kako bi se stvorilo konkurentnije okružje za plaće i smanjenjem troškova zapošljavanja i otpuštanja, te povećanje participacije radne snage putem reforma sustava socijalne zaštite i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i povećanje efikasnosti".
Ostale ključne mjere obuhvaćaju ubrzavanje privatizacije poduzeća u kojima država ima udjele i daljnje unaprjeđenje poslovne klime, uključujući ukidanje neporeznih naknada, smatraju u MMF-u.
Cijelu Zaključnu izjavu MMF-a pročitajte ovdje.