Pogledajte fotogaleriju

Ostojić i Švaljek na Banka TV-u

"Krvna slika zdravstvenog sustava" naziv je okruglog stola časopisa Banka i Ekonomskog instituta Zagreb koji se u ponedjeljak pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja održao u prepunoj dvorani Novinarskog doma. Izlagači su bili ministar zdravlja dr. sc. Rajko Ostojić, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek te analitičar Banke za međunarodna poravnanja (BIS) Dubravko Mihaljek.

Interes za događanje Analize zdravstvenog sustava, prvo u seriji od šest okruglih stolova najavljenih za ovu godinu, bio je iznimno visok – prisustvovali su najistaknutiji stručnjaci za ovo područje kao i mnogi zainteresirani za temu domaćeg zdravstvenog sustava.

dr. sc. Rajko Ostojić

Ministar zdravlja Ostojić dao je pregled trenutačnog financijskog stanja u zdravstvu, među kojima je najvažnija brojka 5,2 milijarde kuna, koliko iznosi trenutačni deficit zdravstvenog sustava.

Deficit Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za 2011. godinu iznosi 2,2  milijarde kuna, dok se dugovanje zdravstvenih ustanova popelo na tri milijarde kuna.

Rasterećenje gospodarstva

Smanjivanje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, u funkciji je rasterećenja gospodarstva i poticanja otvaranja novih radnih mjesta, izjavio je ministar i dodao kako će se nastali manjak u ovoj godini alimentirati iz državnog proračuna.  

U 2012. bit će potrebno financirati novi ustroj službe hitne medicinske pomoći za koju je potrebno oko 117 milijuna kuna.

Predviđeni troškovi lijekova na recept su oko 260 milijuna kuna, a tu je i "kostur iz ormara", kako Ostojić naziva 230 milijuna kuna vrijedne obaveze koje nastaju primjenom novih prava iz kolektivnih ugovora za zdravstvo, novčane obveze za koje je prošla Vlada tvrdila da ih neće biti.

Najzaduženije bolnice u Hrvatskoj su KBC Zagreb, u iznosu od 324 milijuna kuna, a zatim slijede KBC Osijek s 289 milijuna kuna nepodmirenih obaveza, te KBC "Sestre Milosrdnice" s 199 milijuna kuna duga.

Izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti

Ministar zdravlja Ostojić naglasio je ključne mjere u svom resoru za ovu godinu.

To su: restrukturiranje i racionalizacija akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan, okrupnjavanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala, racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off.

"Sindikati su zasad koncilijantni prema ovom planu, a ovaj tjedan počet ćemo i pregovore o konkretnim planovima vezanim uz izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti i zaposlenika", izjavio je ministar Ostojić.

Zatim, izrada nacionalne klasifikacije i okrupnjavanje tenderske nabave financijski "najtežih" medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala, ograničenje porasta potrošnje na lijekove na recept te poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potražnje za zdravstvenom zaštitom.

"Za zdravstveni sustav ne postoji jedinstveni recept i idemo u novu organizaciju kako bi otvarali nova radna mjesta", rekao je ministar.

dr. sc. Sandra Švaljek

Kućanstva više izdvajaju za zdravstvo

Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek dala je ocjenu posljednje zdravstvene reforme, koja je započeta u vrijeme krize 2008. godine. Potezi bivšeg ministra Milinovića  povećali su prihode zdravstvenog sustava, no povećani su i rashodi - i to za 6,1% u 2009. godini.

Švaljek kaže da je reforma osigurala stabilnost financija zdravstvenog sustava, smanjila su se bolovanja, a povećalo zadovoljstvo građana sa sustavom. "Građani su svjesni činjenice da je zdravstveni sustav izdašno financiran: za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, građani misle da bi se u slučaju dodatnih ulaganja u javnom sektoru prioritet trebalo dati obrazovanju, a ne zdravstvenoj zaštiti", napominje Švaljek.

Spomenimo i istraživanje Banke, Hendala i Allianza za Nacionalni indeks sreće koje je pokazalo da su građani daleko zadovoljniji dostupnošću zdravstvenih usluga nego uslugama države općenito.

Negativne strane reforme su prelijevanje novih prihoda u osjetan rast izdataka za zdravstvo u jeku gospodarske krize. Također, zdravstvene ustanove i dalje generiraju neplaćene dospjele obveze, a povećan je i udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava.

Tako je prosječni udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava porastao na 3,24 posto u 2010. dok je prosjek razdoblja 2005. – 2008. bio 2,55 posto.

dr. sc. Dubravko Mihaljek

Za Dubravka Mihaljeka iz Banke za međunarodna poravnanja glavni problem u financiranju zdravstva jest što troškovi zdravstva rastu brže od BDP-a, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama zbog čega su javne financije mnogih zemalja pod pritiskom.

Drugi problem je što zaposleni snose teret financiranja zdravstvene zaštite koji, napominje Mihaljek, treba ravnomjernije rasporediti.

Mihaljek zagovara i smanjenje udjela financiranja preko državnog zdravstvenog osiguranja, a povećanje financiranja iz proračuna. Po njemu, bilo bi efektno i povećati ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja za obitelji s visokim dohotkom.

Sudionici se slažu kako je zdravstvena reforma kompliciranija od mirovinske reforme te da se posebna pažnja treba posvetiti istraživanju ovog područja s ekonomske strane pri čemu bi pomogla bolja dostupnost podataka koji se vezuju za sferu zdravstva.