"Smjer kojim Vlada ide je dobar. Slika će biti cjelovita kada se izradi račun financiranja i do tada neću davati opširniji komentar", komentirao je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski za Večernji list smjernice proračuna.
Guverner je komentirao i povećanje obvezne pričuve banaka: "Povećanje pričuve sa 14 na 15 posto poduzeli smo isključivo zbog pritiska na tečaj koji već dulje vrijeme konstantno deprecira lipu-dvije dnevno nevezano o obujmu prometa na tržištu novca.
U siječnju smo već imali dvije devizne intervencije zbog pritisaka na tečaj i banke su znale kakvi će biti naši daljnji potezi nastave li se pritisci na tečaj."
Nije ga strah da će ta odluka smanjiti likvidnost bankarskog sustava jer banke u tzv. prekonoćnim pozajmicama svakodnevno drže na računu HNB-a oko tri milijarde kuna.
Inače, jednako kao i Vlada, i HNB će idući tjedan ugostiti misiju MMF-a koja dolazi u Hrvatsku ranije nego što je to činila prijašnjih godina, što sve skupa ima veze s proračunom za ovu godinu i tajmingom koji su zemlji nametnule kreditne agencije. Osim toga, uskoro se očekuje i posjeta predstavnika rejting agencije Fitch.
Sabor podržao rad HNB-a
Hrvatski sabor u četvrtak je podržao Izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) za 2010. godinu, a zastupnici SDP i HDZ ocijenili su kako je 'HNB obavio sve zadaće' na osiguranju stabilnosti cijena, tečaja i visoke sigurnosti bankarskog sustava, dok su iz Hrvatskih laburista ponovno pozvali na ukidanje devizne klauzule, piše Hina.
Dragica Zgrebac (SDP) je apelirala na buduću veću koordinaciju monetarne i izvršne vlasti te podsjetila kako je u gospodarskoj politici 2010. izostala realizacija mjera za dinamiziranje gospodarstva i bitne strukturne reforme.
HDZ-ova zastupnica Martina Dalić također smatra da je koordinacija dvaju politika vrlo bitna te da se u prošlosti puno vremena potrošilo na to tko će djelovati prvi.
Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić je naglasio kako se visoka razina likvidnosti iz 2010. održava do danas, a to je tada omogućilo relativno povoljno financiranje države, zadržavanje rejtinga i uspješno izdavanje inozemnih državnih obveznica te izbjegavanje ulaska u aranžman sa MMF-om.
Naveo je i da je ukupna štednja rasla, ali u devizama je rasla brže, dok je u kunama padala što pokazuje da je proces "deeurizacije" odnosno smanjivanja valutne supstitucije u Hrvatskoj težak.
Ukupna gospodarska aktivnost pala je drugu godinu za redom, nakon šest posto 2009., za 1,2 posto u 2010., rekao je Vujčić.
Izvoz je bio jedini generator rasta, ali nije dosegao rast prije krize, dok je uvoz stagnirao što pokazuje da su izostale nove investicije i da je potrošnja blago padala, dodao je.
Inflacija u 2010. je u prosjeku u odnosu na 2009. godinu iznosila svega 1,1 posto, a uzimajući u odnos prosinac 2010. s prosincom 2009. inflacija je iznosila 1,8 posto.
Previše zaposlenih u Fini
Saborski zastupnici su kratko raspravili i Izvjeće o radu Financijske agencije (Fina) za 2010. godinu, kada su ukupni prihodi bili oko 845 milijuna kuna, a rashodi 767 milijuna pa je ostvarena bruto dobit u iznosu nešto većem od 77 milijuna kuna.
Zastupnici smatraju da je broj od oko tri tisuće zaposlenih prevelik, no iz Fine smatraju da bi i ljudski i drugi potencijali, poput Fininih baza podataka, trebali biti puno bolje iskorišteni.