Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u utorak je u najnovijim gospodarskim prognozama za regiju u kojoj djeluje objavila da za Hrvatsku u ovoj godini prognozira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u visini jedan posto, čime je gotovo prepolovila raniju procjenu.
U sklopu bančinih projekcija iz listopada, za Hrvatsku je u 2012. bio prognoziran rast u visini 1,9 posto.
Za hrvatsko gospodarstvo u prošloj godini u EBRD-u sada procjenjuju da je poraslo za 0,3 posto, nasuprot ranije očekivanih 0,5 posto, priopćeno je iz EBRD-a.
U EBRD-u ocjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo očigledno zapelo u fazi stagnacije, tako da u ovoj godini rast najvjerojatnije neće premašiti jedan posto, s tim da postoje izraziti rizici na daljnje slabljenje, upozoravaju.
Među pozitivnim čimbenicima u srednjem roku u EBRD-u izdvajaju potpisivanje sporazuma o pristupanju EU krajem prošle godine, očekivanu ratifikaciju u hrvatskom parlamentu nakon pozitivnog ishoda referenduma od 22. siječnja i realne izglede njezinog pristupanja u puno članstvo sredinom 2013. godine.
Prognoza rasta snižena je i za regiju srednje Europe i baltičkih država u koju EBRD svrstava Hrvatsku, koja sada može očekivati prosječan rast od 1,4 posto, nešto niži u usporedbi s 1,7 posto prognoziranih u listopadu. U prošloj godini regija je prema sadašnjim bančinim procjenama ostvarila gospodarski rast od 3,4 posto.
EBRD je snizio prognoze gospodarskog rasta i za jugoistočnu Europu, kao i za istočnu Europu i kavkasku regiju. Upozorio je pritom da bi dodatno pogoršanje uvjeta u eurozoni moglo izazvati izrazite negativne učinke na cijelu regiju EBRD-a, te u najnovijim regionalnim gospodarskim prognozama poziva na koordinirani odgovor svih sudionika kako bi se ograničio učinak krize eurozone u istočnoj Europi.
Srednja i jugoistočna Europa posebno su izložene pritiscima iz eurozone, upozoravaju u EBRD-u, navodeći kao kanale za prijenos problema financijski sektor, trgovinu i tijekove kapitala.
Tako ukazuju na vrlo slabe realne kredite, ili čak njihov pad od kraja ljeta u većem dijelu srednje i jugoistočne Europe. Po izrazitoj slabosti ističu se Hrvatska, Estonija, Mađarska, Slovenija, Bugarska i Makedonija.
Upozoravaju nadalje da se u trećem tromjesečju prošle godine prvi put od 2009. preokrenuo trend priliva kapitala koji se sada počeo povlačiti iz regije.
U banci ne očekuju da će se takva situacije ove godine promijeniti s obzirom na oskudnost kapitala i visoke rizike u zapadnoj Europi. Ukazuju također na podatke da zapadnoeuropske banke od jeseni smanjuju zaduženost u većini novih zemalja EU-a.
Pritom posebno upozoravaju da će ogranci zapadnoeuropskih banaka u istočnoj Europi dobiti manju pomoć od matičnih banaka koje moraju osnažiti kapital. Ogranci će posljedično plasirati manje kredita gospodarstvu i time doprinijeti usporavanju realnog gospodarstva, ističe se u EBRD-ovom izvješću.