Kućanstva u Hrvatskoj ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u sljedećih godinu dana, rezultat je istraživanja GfK Barometra.

Oko 50 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali trećina (34%) očekuje da će im biti još lošije. Samo 12 posto kućanstava nada se da će im se financijska situacija u idućih godinu dana popraviti.

Oko 47 posto kućanstava procjenjuje da im je financijsko stanje lošije nego prije godinu dana, a 46 posto smatra da su ostali na istom. Samo 7 posto kućanstava procjenjue da su danas u boljoj financijskoj situaciji.

Usporedba s nekim tranzicijskim zemljama u EU pokazuje da su gotovo identične ocjene dali građani u Češkoj, dok u Poljskoj 46 posto građana ocjenjuje da su ostali na istom, 39 posto ocjenjuje da im je danas lošije, a 14 posto  da im se financijska situacija tijekom godinu dana popravila. 

Lošiju financijsku situaciju osjeća 61 posto hrvatskih kućanstava s primanjima do 3.500 kuna. Promatraju li se rezultati istraživanja po regijama, s financijskim stanjem nezadovoljniji su u Lici, Kordunu i Banovini (63%) te Slavoniji (51%). Ovog puta lošiju ocjenu o svom financijskom stanju iskazalo je i 52 posto kućanstava u Istri, Primorju i Gorskom kotaru. 

Najoptimističniji oko svoje budućnosti u idućih godinu dana su Česi – čak 17 posto ih se nada da će im biti bolje. Uz bok su im Rumunji (16%) i Poljaci (12%).

 Najpesimističniji Ličani, Kordunci i Banijci

U Hrvatskoj su najpesimističniji Ličani, Kordunci i Banijci -  njih 43 posto u idućih godinu dana očekuje slabljenje svojih kućnih proračuna. Tek malo optimističniji su Slavonci s 40 posto, dok je najmanje pesimista među Dalmatincima - 32 posto.

Čak 87 posto građana Hrvatske očekuje da će cijene u idućih godinu dana rasti. Znatan rast cijena očekuje 23 posto građana, umjeren 56 posto, a mali rast 8 posto. Uvjerenje o rastu cijena najčvršće je u sjevernoj Hrvatskoj, u kojoj takav razvoj očekuje 93 posto građani. Njima nasuprot su Istrani - samo 71 posto ih očekuje rast cijena u idućih godina. 

Da će cijene ostati na sadašnjoj razini očekuje 11 posto građana, a samo jedan posto ih očekuje smanjenje cijena.

Znatan rast nezaposlenosti očekuje 28 posto hrvatskih građana, a još 40 posto ih očekuje umjereni ili mali rast. Oko četvrtine ispitanika (26%) očekuje da će nezaposlenost ostati na sadašnjoj razini, samo je 4 posto optimista koji očekuju smanjenje broja nezaposlenih.

Poljaci su što se tiče nezaposlenosti optimističniji od Hrvata. Samo 57 posto ih očekuje rast nezaposlenosti. S druge strane, Česi, Bugari i Rumunji su pesimističniji – više od 70 posto ih je uvjereno da će broj nezaposlenih rasti. Ipak, sedam posto Čeha nada se padu nezaposlenosti i to je najbolji rezultat među zemljama obuhvaćenim istraživanjem.

Oko 52 posto hrvatskih kućanstava u idućih 12 mjeseci namjerava na kupnju trajnih dobara utrošiti otprilike isti iznos kao lani, 14 posto namjerava utrošiti više, a 28 posto manje.

Štedi samo 29 posto kućanstava

Samo 29 posto kućanstava štedi, dok ih 46 posto jedva sastavlja kraj s krajem. Oko 12 posto kućanstava prisiljeno je zbog loše financijske situacije posegnuti za dosadašnjom ušteđevinom, a 9 posto kućanstava se dodatno zadužuje.

Od 29 posto onih koji štede, manje od sedam posto štedi „znatno“, a više od 93 posto „štedi samo malo“.

Najviše štede Česi (46% kućanstava), slijede Hrvati (29%), Poljaci (21%), Bugari (12%) te Rumunji (10%). U svim tranzicijskim zemljama najviše je onih koji „jedva spajaju kraj s krajem“: 64 posto Bugara, 61 posto Poljaka, 47 posto Rumunja, 46 posto Hrvata i 41 posto Čeha.

Svoju dosadašnju štednju najviše „nagrizaju“ Hrvati (12%), dok je postotak u ostalim zemljama oko 6 posto.

Najviše se zadužuju Rumunji (23%) pa Bugari (23%), a najmanje Česi i Poljaci, oko 6 posto.
U Hrvatskoj kraj s krajem najteže spajaju Slavonci. Polovica ispitanih ih je, naime, tako odgovorila. U Zagrebu kraj s krajem teško spaja najmanje ispitanih, 41 posto, ali zato je najveći postotak onih koji moraju smanjivati postojeću štednju.

Samo tri posto ispitanika uvjereno je da će sigurno štedjeti i u 2012. godini. Oko 14 posto ispitanika kaže da će vjerojatno štedjeti, a za 22 posto jednako je vjerojatno da će štedjeti, koliko i da neće štedjeti. Čak 57 posto kućanstava pretpostavlja da u ovoj godini neće štedjeti – 39 posto je u to sigurno, a 18 posto to smatra najvjerojatnijim ishodom s obzirom na svoju financijsku situaciju.

Da u ovoj godini neće moći štedjeti procjenjuje dvije trećine Slavonaca i stanovnika sjeverne Hrvatske, dok su Dalmatinci s 51 posto najmanje pesimistični oko štednje.

Pogoršanje gospodarskog stanja u Hrvatskoj očekuje 57 posto ispitanih. Da će biti malo lošije, očekuje ih 36 posto, a 21 posto očekuje znatno lošiju gospodarsku situaciju. Najpesimističniji su stanovnici sjeverne Hrvatske, Slavonije i Like (61 do 65 posto), a najoptimističniji u Zagrebu i okolici, gdje lošiju gospodarsku situaciju očekuje 44 posto ispitanih.

Da se gospodarska situacije neće znatnije mijenjati očekuje 31 posto ispitanih, dok je optimista, uvjerenih da će nam u 2012. gospodarstvo krenuti na bolje, samo 8 posto.