Zbog poslovnih obveza roditelji s djecom provode tek 4,7 sati tijekom radnog tjedna, poslovne obveze utječu na privatni život 70 posto zaposlenih, a tek manjina od četiri posto ne pati zbog posla u slobodno vrijeme, pokazuju rezultati ankete portala MojPosao provedene tijekom listopada na više od 500 ispitanika.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Udruge roditelja Korak po korak: 'Vuk sit, koza cijela - Zadovoljan poslodavac, zadovoljan roditelj, zadovoljno dijete'.
Najčešće posljedice koje poslovne obaveze ostavljaju na privatan život ispitanika su nedostatak vremena za sebe, nedostatak energije i rijeđi susreti s prijateljima.
Kada su u pitanju razlozi zbog kojih je narušena ravnoteža privatnog i poslovnog života, to su prvenstveno sati provedeni na poslu, opterećenost poslom i stres.
Kako bi ispunili svoje obaveze ispitanici najčešće poduzimaju dodatne mjere koje uključuju angažiranje roditelja, djedova i baka za pomoć u kućanstvu, dogovor s poslodavcem i kolegama.
Unatoč tome s partnerom uspijevaju provesti tek 5,5 sati tijekom radnog tjedna, s djecom 4,7 sata, a s obitelji 3,7 sata. Najmanje vremena imaju za sebe i hobije koji ih vesele (svega 2,6 sata) te prijatelje s kojima provode tek 1,9 sati od ponedjeljka do petka, pokazuju rezultati ankete.
Među 70 posto onih koji zbog posvećenosti poslu u drugi plan potiskuju vlastite i potrebe svoje obitelji više je muškaraca (74 posto) nego žena (67 posto) te zaposlenih zrelije životne dobi. Dok je 62 posto anketiranih mlađih od 30 godina izjavilo da im poslovne obveze jako utječu na privatno vrijeme, među ispitanicima starijim od 41 godine takvih je 84 posto.
Ispitanici zaposleni u tvrtkama ili institucijama s više od 200 zaposlenika teže se uspijevaju othrvati poslovnim obavezama. U tim je sustavima 76 posto onih koji izjavljuju da im privatni život jako pati zbog posla.
Anketa je također pokazala da je privatni život zaposlenih u tvrtkama u stranom vlasništvu, kao i onih koji rade u privatnim tvrtkama, pod većim pritiskom nego zaposlenih u državnim tvrtkama.
Privatni život također više trpi kod zaposlenih s višim mjesečnim neto primanjima, a prema regiji stanovnici Dalmacije na prvom su mjestu po subjektivnom osjećaju opterećenosti privatnog života poslovnim. Najmanje utjecaja na privatni život posao, prema rezultatima ankete ima na ispitanike iz središnje i sjeverne Hrvatske.