"U Hrvatskoj prvo treba riješiti dodatak od 27 posto iz prvog mirovinskog stupa na koji "drugostupaši" nemaju pravo. Ako ga se ne dade svima, ne oduzme svima, ili ne ograniči samo za najsiromašnije, ljudi će nastaviti masovno odlaziti iz drugog stupa kroz nekoliko sljedećih desetljeća", kazao je u intervjuu Jutarnjem listu Zoran Anušić, viši ekonomist u hrvatskom uredu Svjetske banke.
Taj je potez nazvao ključnom promjenom koju je potrebno provesti u domaćem mirovinskom sustavu. Nakon toga, dodao je Anušić, trebalo bi zatvoriti vrata za izlaz iz drugog stupa. Treće, trebalo bi u prvom stupu preispitati solidarnosti kao što su mirovina za neuplaćene doprinose, najniža mirovina, prijevremena mirovina i sve zaslužne odnosno specijalne mirovine i postaviti ih tako da potiču što dulji ostanak na tržištu rada umjesto čim ranijeg odlaska.
"Bez bitnih promjena osiguranike u oba stupa čeka masovni povratak u prvi stup, nacionalizacija njihove imovine te prebacivanje tereta budućih mirovina na djecu i unuke od gotovo cijelog jednogodišnjeg nacionalnog proizvoda", napomenuo je također Anušić.
"Nalaz studije Svjetske banke, (glavne nalaze Anušić je iznio i na predstavljanju zbornika radova Analiza mirovinskog sustava, op. www.banka.hr) isto kao i one Ekonomskog instituta, pokazuje da će bez reforme primjerenost mirovina u Hrvatskoj pasti među najniže u EU. Labavljenje umjesto učvršćivanje veze mirovine i uplaćenih doprinosa otežalo bi provođenje politike podizanja radne aktivnosti stanovništva Hrvatske, koja je sa svojih otprilike 57 posto daleko od EU cilja od 75 posto. Umjesto toga, naše su preporuke podići stopu za drugi stup uz uštede u prvom tamo gdje se može i gdje je pravedno."
Programu Kukuriku koalicije za "unapređenje cjelokupnog mirovinskog sustava" zamjera što ne donosi prijedlog kako riješiti razlike mirovina drugostupaša i onih koji su samo u prvom stupu, a koje su stvorene intervencijama u prvom stupu.
Navodi, među ostalim, kako je preporuka Svjetske banke smanjenje i redefiniranje minimalne mirovine zbog njene neusklađenosti s uplaćenim doprinosima. "Možda bi bilo pravednije da mirovinski sustav plaća mirovinu za stvarno uplaćene doprinose, a sav ostali iznos da se kao socijalna mjera osigurava u proračunu i usmjerava onima kojima zaista treba."