U Svjetskoj banci smatraju kako je u hrvatskom mirovinskom sustavu svakako potrebno otkloniti razlike prouzročenim dodatkom 27% na koji imaju pravo samo umirovljenici I. stupa. Osim te preporuke, analitičari te banke su razmotrili mjere za stabilizaciju višestupnog sustava, uklanjanje razlika između umirovljenika koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa i umirovljenika koji primaju mirovinu iz oba stupa, te zajamčile bolji, viši odnos prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću.
Učinak mjera razmatran je za razdoblje do 2070. godine, uz ocjenu kako u hrvatskom sustavu nisu potrebni radikalni zaokreti.
Banka TV: Preispitivanje mirovinskih prava više se ne može odgađati
Podizanje stope doprinosa za II. stup u sljedećih pet godina na 10 posto stabiliziralo bi i lagano povećalo mirovine koje se isplaćuju iz I. i II. stupa u odnosu na plaće. Međutim, provođenje samo te mjere rezultiralo bi visokim troškom koji bi pao na leđa javnih financija, rekao je Zoran Anušić, stariji ekonomist Svjetske banke na predstavljanju posebnog izdanja magazina Banke i zbornika radova Analiza mirovinskog sustava.
Anušić je pojasnio kako su razmatrane opcije davanja dodatka svim umirovljenicima, a ne samo onim u I. stupu, ukidanje tog dodatka i davanje dodatka uz cenzus. Treća razmatrana mjera je korigiranje formule za izračun osnovne mirovine proporcionalno doprinosu uplaćenom za I. stup.
"Ako se primjeni kombinacija samo ovih potonjih mjera, povećat će se stopa zamjene, odnosno podiže se iznos mirovina u odnosu na plaće. Ali, ta kombinacija mjera na dulji rok kreira deficit što znači da bi iziskivala velika sredstva", pojasnio je Anušić.
Mjere za snižavanje rashoda
Svjetska banka je stoga simulirala i mjere koje dovode do snižavanja rashoda. Među njima je i povišenje dobne granice umirovljenja na 67 godina do 2030. što bi povisilo relativne mirovine i smanjilo fiskalni deficit sustava.
Predlaže se također destimuliranje prijevremenog umirovljenja na način da visina odbitka od mirovine ovisi o stažu koji nedostaje do uvjeta za mirovinu - što znači da kraći staž podrazumijeva i veći odbitak mirovine.
Sve bi privilegirane mirovine, smatraju analitičari Svjetske banke, trebalo prevesti na opća pravila. Simulirana je, kako kaže Anušić, žestoka konvergencija u kojoj bi sve mirovine po posebnim propisima bile izjednačene s općim mirovinama u roku od 5 godina, ali i blaže varijante.
Obzirom da su najniže hrvatske mirovine više od europskih prosjeka, treba također razmotriti njihovo smanjenje. (Simulacija je uključila rezanje najniže mirovine za čak 50 posto). Na kraju, simulirana je valorizacija mirovina s plaćama i njihovo usklađivanje s cijenama.
Krajnja mjera smanjenja deficita u javnom sustavu je povećanje doprinosa za 2,5 posto. Nju bi trebalo razmatrati samo nakon pomne analize i eventualnog provođenja ostalih predloženih mjera jer smanjuje konkurentnost domaće radne snage.
Za smanjivanje pak administrativnih troškova II. stupa odnosno naknada mirovinskih fondova i troškova Regosa prostor postoji i to je jedna od mjera koju je preporučeno provesti, navodi se u studiji Svjetske banke.