Sužavanje mirovinskih prava i rješavanje nepravdi u mirovinskom sustavu više se ne može odgađati, osnovni je zaključak devetomjesečne javne rasprave Analiza mirovinskog sustava koju je organizirao magazin Banka u suradnji s Institutom za javne financije.

Zaključke i preporuke za hrvatski mirovinski sustav Banka je objedinila u specijalnom izdanju analize mirovinskog sustva i zborniku radova koji će biti predstavljeni u utorak, 18. listopada u 10 sati u muzeju Mimara.

Na promociji će se govoriti o tome kako poboljšati hrvatski mirovinski sustav u kojem je svaki sedmi privilegiran, svaki četvrti invalid, a svaki treći u prijevremenoj mirovini.

Među govornicima bit će Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, Danijel Nestić iz Ekonomskog instuta Zagreb i Zoran Anušić iz Svjetske banke .

Uz magazin Banka na projektu su sudjelovali znanstvenici Instituta za javne financije, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta, stručnjaci i analitičari HZMO-a, SSSH-a, Matice sindikata te AZ mirovinskog fonda, PBZ Croatia i Raiffeisen mirovinskog fonda.

U Hrvatskoj je svaki četvrti umirovljenik invalid, po čemu je Hrvatska europski rekorder. Čak i kad se izuzmu braniteljske mirovine, po broju korisnika invalidskih prava po općem mirovinskom zakonu (21%), Hrvatska je opet na neslavnom vrhu.

To je samo jedno od saznanja na kojima se temelji zaključak sudionika projekta. Do njega je došla Marijana Bađun iz Instituta za javne financije u prvom istraživanju o invalidskim mirovinama koje je provedeno u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina.

Preispitivanje mirovinskih prava i otklanjanje evidentnih nepravdi u sustavu sudionici projekta su preporučili i zbog još nekih dramatičnih pokazatelja: lani je svaki treći umirovljenik otišao u prijevremenu mirovinu. Omjer prosječne mirovine i prosječne plaće sada je oko 40 posto, što je niže nego kad je reforma počinjala.

Ako se ništa ne promijeni budući umirovljenici imat će mirovinu u visini 30 posto prosječne plaće, i to ako budu radili do 65. godine.

Tko je sve privilegiran

Od 1,2 milijuna umirovljenika privilegirano je 830 tisuća. Ova provokativna tvrdnja proizlazi iz činjenice da  830 tisuća umirovljenika prima višu mirovinu nego što im to osigurava razina doprinosa koju su uplatili tijekom radnog vijeka.

To su svi penzioneri kojima je dio staža priznat bez plaćanja doprinosa, korisnici invalidskih, povlaštenih, obiteljskih i najnižih mirovina.

Osobito je neosviještena privilegiranost umirovljenika koji primaju najniže mirovine, dakle mirovine više od oni koja bi mu pripadala temeljem ostvarene plaće. Četvrtina umirovljenika koji su u mirovini od 1999. prima najnižu mirovinu, a u prosjeku su odradili tek 24 godine.

Zatim, 15 posto svih umirovljenika, više od 177 tisuća, prima mirovine po posebnim, za njih povoljnijim propisima. Hrvatskih branitelja u mirovini je oko oko 70 tisuća, uglavnom su stari od 40 do 55 godina, s odrađenim stažem u prosjeku od 18 godina.

Što učiniti?

Deset je glavnih područja za koje su sudionici projekta preporučili poduzimanje akcija s ciljem unapređenja postojećeg stanja. 

Riječ je o pedesetak mjera koje se odnose na prvi i drugi stup, povlaštene i invalidske mirovine, oporezivanje mirovina, otpremnine, rad starijih osoba, standard umirovljenika, poslovanje mirovinskih fondova, troškove upravljanja institucijama prvog i drugog stupa.

Iako nisu ušli u projekt s namjerom postizanja konsenzusa po svaku cijenu, sudionici su postigli visok stupanj suglasnosti oko velikog broja mjera. Izuzetak je krucijalno pitanje - mogućnost povećavanja izdvajanja za II. stup.

Program promocije

Prijava za promociju