Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke kuna je prošloga tjedna prema švicarskoj valuti ojačala više od 1 posto, pa je cijena švicarca zaronila na najnižu razinu u tri mjeseca, što će hrvatskim građanima olakšati otplatu kredita u francima.

Tečaj švicarske valute potonuo je prošloga tjedna na tečajnoj listi HNB-a za 1,33 posto, na 6,0617 kuna, što je njegova najniža razina od 6. srpnja, kada je iznosio 6,0502 kune. Posljedica je to stabilnosti eura na tečajnoj listi središnje banke i slabljenja švicarca na svjetskim deviznim tržištima prema europskoj valuti.

Tečaj eura skočio je, naime, protekloga tjedna prema švicarcu za više od 2 posto, dosegnuvši 1,2430 franaka, najvišu razinu u četiri mjeseca. Analitičari kažu da je to posljedica izjave jednog švicarskog dužnosnika da bi viša razina cijene eura prema švicarcu pogodovala tamošnjem gospodarstvu.

Špekulira se, također, da švicarska središnja banka (SNB) postupno povećava minimalnu razinu cijene eura prema franku koju kani braniti, a koju je odredila početkom rujna.

Tijekom srpnja i kolovoza euro je, naime, zbog dužničke krize u eurozoni, bio pod snažnim pritiskom, pa je tečaj franka iz dana u dan dosezao rekordno visoke razine. Cijena eura pala je tada na svega 1,0075 franaka, najnižu razinu otkako postoji.

To je negativno utjecalo na švicarsko gospodarstvo, pa je početkom rujna tamošnja središnja banka intervenirala na valutnim tržištima kako bi oslabila franak. Tada je odredila i minimalni tečaj eura prema švicarskoj valuti od 1,20 franaka, koji će braniti, kako je poručila, svim sredstvima.

Na tržištima se špekulira da je prije 10-ak dana SNB postupno tu razinu povisio na 1,22 franka, te da je kani povisiti i na 1,24 franka.

Nakon prošlotjednog pada, tečaj franka sada je na tečajnoj listi HNB-a oko 15 posto manji u odnosu na rekordnu razinu od 7,16 kuna, koju je dosegnuo 11. kolovoza, što građanima olakšava otplatu kredita u 'švicarcima'.

Tečaj franka od 6,06 kuna ujedno je oko 4,5 posto viši u odnosu na 5,80 kuna, na koliko je cijena 'švicarca' fiksirana u tzv. 'balon kreditima', koje su Vlada i banke dogovorile polovicom kolovoza kako bi olakšale položaj korisnika stambenih kredita uz valutnu klauzulu u francima.

Gotovo 30 milijardi kuna vrijedni su krediti hrvatskih građana vezani uz švicarski franak, pri čemu je više od 42 posto svih stambenih kredita u 'švicarcima', kao i 47 posto kredita za kupnju automobila.