Tiskane novine prvo će postati beznačajne u SAD-u, 2017. godine, dvije godine potom u Britaniji i na Islandu, u Hrvatskoj 2029., a u većini razvijenih zemalja do 2040., prema predviđanju Future Exploration Networka.
Na to se istraživanje očito referirao Francis Gurry, generalni direktor Međunarodne organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), UN-ove agencije sa sjedištem u Ženevi, koji je izjavio da će tradicionalne tiskane novine iščeznuti u svijetu do 2040., a zamijenit će ih elektronička izdanja.
"Za nekoliko godina neće više biti tiskanih izdanja kakva danas poznajemo. Neke studije najavljuju da će novine iščeznuti do 2040., a u Sjedinjenim Državama do 2017. To je neizbježna evolucija jer već danas se u SAD-u prodaje više knjiga u elektroničkom obliku nego tiskanih na papiru. U gradovima je knjižara sve manje", rekao je Gurry za švicarski dnevnik La Tribune de Geneve.
Naglasio je da će se pritom morati riješiti problem plaćanja novinara i zauzeo se za očuvanje sustava autorskih prava kao mehanizma za plaćanje autora jer bez toga oni neće moći živjeti.
Prema predviđanju Future Exploration Networka tiskane novine u sadašnjoj formi uskoro će postati beznačajne. Prvo će "iščeznuti" u Sjedinjenim Državama 2017., dvije godine poslije u Velikoj Britaniji i Islandu, a u većini naprednijih zemalja do 2040. godine. Hrvatska je u skupini s Francuskom, Izraelom i Malezijom, gdje predviđaju da će tiskane novine postati beznačajne 2029. Zanimljivo, u Njemačkoj i Japanu to bi se trebalo dogoditi godinu, odnosno dvije nakon Hrvatske. Od susjednih zemalja Italija je dvije godine "ispred" Hrvatske, Mađarska tri nakon nas, a Srbija pet.
Kako se naglašava, to što će novine u sadašnjem obliku postati beznačajne, nije isto što i smrt 'novina-na-papiru', koje će opstati u različitim formama. Predviđaju da će izdavači sadašnje tiskane novine prebaciti na druge kanale te izdavati personalizirane "novine-na-papiru".
Među glavnim razlozima ovoga trenda su promjene u troškovima tiskanja, razvoj mehanizama za naplatu digitalnih vijesti, razvoj otvorenih platformi, promjena navika potrošača, razvoj digitalnog papira itd.