Nužne su značajne reforme s ciljem osiguranja primjerene razine mirovina ili nas očekuje sve više zaostajanja mirovina u odnosu na plaće, rečeno je u četvrtak na predstavljanju studije Ekonomskog instituta.
Istaknuto je kako drugi stup u Hrvatskoj nije izvor problema niskih mirovina iz mješovitog stupa, već je problem u formuli za izračunavanje osnovne mirovine.
Omjer prve mirovine i posljednje plaće u 2010. godini iznosio je oko 55 posto za osobu s prosječnom plaćom, koja je u mirovinu otišla sa 65 godina starosti i 40 godina radnog staža.
Sredinom stoljeća, 2050. očekuje se mirovina u iznosu od oko 38 posto plaće za osobu istih karakteristika, pokazuju rezultati studije Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj.
«Uz takav pad, relativna razina mirovine u Hrvatskoj bi 2050. godine bila najniža u Europskoj uniji», rekao je Danijel Nestić, voditelj projekta i urednik studije.
Drugi stup nije izvor problema u mirovinskom sustavu
Mirovine iz drugog stupa su na očekivanoj razini s obzirom na visinu uplaćenih doprinosa te se pokazuje kako nije problem niže razine mirovina mješovitog sustava u mirovinama koje se isplaćuju iz drugog stupa ili sustava kapitalizirane štednje, već se problem pojavljuje s obračunom osnovne mirovine koja se isplaćuje iz prvog stupa.
«Niže mirovine iz mješovitog stupa, odnosno razlika između mirovina iz javnog sustava ( I. stup) i mješovitog sustava (I. + II. stup) posljedica su promjena koje su se dogodile u prvom stupu nakon uvođenja mirovinske reforme, a ne neuspješnog poslovanja fondova II stupa», navodi se u studiji.
Hitne su reforme za primjerene mirovine građana i financijski održiv sustav
Uz nepromijenjene mirovinske propise, Hrvatska može očekivati pad izdataka za mirovine s 10,6 posto BDP-a u 2010. na oko 8 posto BDP-a do 2050. godine, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja.
Projekcije pokazuju kako će se deficit javnog mirovinskog sustava, koji je lani iznosio 4,9 posto BDP-a, postupno smanjivati te bi on oko 2050. mogao u potpunosti nestati.
Država ne može podnijeti cijeli teret mirovinskog sustava, kazao je Nestić, to je neracionalno očekivanje. Građani moraju biti svjesni rizika smanjenja mirovina iz javnog sustava te se i sami moraju pobrinuti kako bi osigurali viša primanja u starosti i to dužim prosječnim radnim vijekom, dodatnom privatnom štednjom za starost, a po mogućnosti i plaćanjem više stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, dodao je Nestić.
Studija navodi kako država može razumnom fiskalnom politikom, a posebno uštedama unutar mirovinskog sustava na transparentan način osigurati dostatna sredstva za isplatu primjerenih mirovina.
Istraživanje su proveli stručnjaci Ekonomskog instituta i Pravnog fakulteta pod pokroviteljstvom Zaklade Adris. Cijela Studija dostupna je na www.eizg.hr.