Prema najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2011.-2012. koje obuhvaća 142 zemlje svijeta, Hrvatska se nalazi na 76. mjestu, što znači da se u odnosu na prošlogodišnje izvješće popela samo za jedno mjesto, objavilo je u srijedu Nacionalno vijeće za konkurentost (NVK).
"Minimalni pomak Hrvatske prema gore ne može se, nažalost, interpretirati kao napredak već isključivo kao dokaz stagnacije, a alternativa višegodišnjem padu nije stagnacija nego rast koji u slučaju Hrvatske mora biti brži i radikalan", ustvrdio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić, podsjetivši da je prije nekoliko godina Hrvatska ciljala poziciju među prvih 40 zemalja, koju nikad nije dosegla, već je iz poznatih razloga klizala prema dolje.
Od 2002. kada je uključena u rangiranje, Hrvatska je najbolje rangirana bila je 2007. kada je zauzimala 57., odnosno realno 58. mjesto. Od tada je uslijedio višegodišnji trend pada, do ove godine kada je ostvaren simboličan pozitivni pomak. Tako je u 2008. bila na 61. mjestu, u 2009. na 73., a lani na 77. mjestu.
Ruanda konkurentnija od Hrvatske
Najkonkurentnija zemlja na svijetu i dalje je Švicarska, a Singapur je na drugom mjestu na kojem je prije bila Švedska koja je s drugog pala na treće mjesto. Finska je četvrta, a slijede je SAD, Njemačka, Nizozemska, Danska, Japan, Velika Britanija...
Bolje rangirane od Hrvatske su primjerice Crna Gora, Iran, Kolumbija, Ruanda, Jordan, Kazahstan, Filipini...
"Drži nas infrastruktura - ceste i telekomunikacije, a kategorije koje nas vuku prema dolje su inovativnost, financijsko tržište, poslovna sofisticiranost, institucije, efikasnost tržišta roba i efikasnost tržišta rada", ustvrdio je Mudrinić.
Najlošije ocjene u Hrvatskoj su dobili razina i učinak poreza, troškovi poljoprivredne politike, pravni okvir za strana ulaganja, teret vladine regulative, suradnja poslodavaca i radnika, učinkovitost upravnih odbora, efikasnost pravnog okvira u rješavanju sporova, neproduktivnost javnih rashoda... U tim, ali i još u nizu kategorija, Hrvatska je rangirana ispod 100-tog mjesta.
S druge strane, kao potencijal naše konkurentnosti ističu se tehnološka spremnost (38.), infrastruktura (39.), zdravlje i osnovno obrazovanje (48.) te visoko obrazovanje (56.).
Percepcija je gospodarstvenika da su najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj niska učinkovitost javne uprave, korupcija, nestabilnost politika, porezne stope, restriktivno radno zakonodavstvo, pristup financijskim izvorima...
Rezultati rangiranja nameću zaključak da je višegodišnji pad konkurentnosti udaljio Hrvatsku od zemalja EU i približio je zemljama jugoistoka Europe. Stoga složenost problema konkurentnosti Hrvatske traži neodgodive strukturne promjene, poručuju iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Inače, rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim podacima te podacima dobivenim anketiranjem tvrtki, a ove ih je godine u istraživanje koje se temelji na metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma, bilo uključeno više od 14.000. Podaci za Hrvatsku dobiveni su anketiranjem 97 poduzeća provedenim u proljeće ove godine.