Prioritetne investicije u željeznice 5 mlrd kuna – pogledajte Banku TV

Pogledajte fotogaleriju

Ako Hrvatska uskoro ne pokrene investiranje u prometnu infrastrukturu, pogotovo željezničku, od njezina odličnog geotransportnog položaja neće ostati ništa jer će se pretvoriti u prometnu "crnu rupu" koju će svi zaobilaziti, upozoreno je na današnjem poslovnom forumu posvećenom investicijama u prometnu i komunikacijsku infrastrukturu.

Na konferenciji Novi model rasta koja se održala u četvrtak u organizaciji časopisa Banka i Poslovnog dnevnika na temu prometne i komunikacijske infrastrukture, postavljeno je pitanje zašto Hrvatska ne iskorištava u dovoljnoj mjeri svoj geoprometni položaj, budući da je jedina srednjoeuropska zemlja koja izlazi i na Jadransko more i na Dunav, te zašto promet po 10. koridoru, jednom od glavnih europskih koridora, danas dosiže tek petinu tereta koji se kroz Hrvatsku prevozio prije rata.

Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti upozorio je da se Hrvatska uglavnom ne drži svojih strateških dokumenata te je podsjetio da je unatoč strategiji prometnog razvoja s kraja devedesetih u cestovnu infrastrukturu uloženo čak 90 posto sredstava za promet, dok je sve ostalo potpuno zanemareno. Zbog lošeg stanja željeznice, čak 75 posto prometa iz Riječke luke, koja još nije dosegla razinu prometa od prije rata, ide putem cestovne infrastrukture, što je porazna činjenica, napominje Mlinarić.

Prosječna starost vozila u željezničkom prometu je 35 godina, neka su vozila stara i do 55 godina, a više od polovice ukupnog željezničkog prometa odnosi se na gradski i prigradski promet, rečeno je.

Mlinarić je iznio i ideju da Zagreb bude suha luka, tj. logističko distributivni centar riječke luke, čime bi ta dva prometna čvora postala u potpunosti komplementarna.

Država nije najbolji investitor

Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče smatra da država nije najbolji investitor te kako bi se trebale poticati privatne investicije u prometnu infrastrukturu. Tvrdi da, iako je država dosta uložila u prometnu infrastrukturu, nema očekivanog učinka. Kao primjer uspješnog korištenja privatnog kapitala Pavlović je naveo Rotterdam, čija gradska luka kotira na burzi. Istaknuo je kako je država vlasnik 36 posto udjela u Luci Ploče s tendencijom smanjivanja.

Naime, Uprava je ovaj tjedan izvijestila Zagrebačku burzu kako će raspon cijena dionica Luke Ploče u planiranoj javnoj ponudi iznositi od 800 do 1200 kuna, a određen je pod pretpostavkom da će povećanje temeljnog kapitala biti provedeno do kraja lipnja. Luka Ploče započela je proces povećanja temeljnoga kapitala, ali Hanfa zasad još nije odobrila prospekt izdanja.

Darinko Bago, predsjednik uprave Končara, naglasio je kako je željeznica djelatnost koja tradicionalno posluje s gubitcima i kako se treba voditi tržišnim kriterijima prilikom odabira investicija. Rekao je da bi Hrvatska imala koristi od elektrifikacije pruga navodeći podatak kako bi se troškovi elektrifikacije željezničke pruge Zagreb-Split isplatili za deset godina ukoliko bi se samo devet dizelskih lokomotiva zamijenilo s električnim.

Na konferenciji je rečeno i kako je Hrvatskoj potreban novi Zakon o lukama, koji će dopustiti da se one komercijaliziraju i da budu učinkovitije. (i.ž)