Pogledajte video-prilog s Konferencije

Pogledajte fotogaleriju

Građani su nezadovoljni državom i vlasti, a najnezadovoljniji su političkim strankama, pokazalo je istraživanje Nacionalnog indeksa sreće magazina Banka, Hendala i Allianza koje je u srijedu na okruglom stolu s temom "Kako država utječe na kvalitetu života građana", predstavljeno u Muzeju Mimara.

David G. Blunt

Poseban gost okruglog stola bio je David G. Blunt, britanski veleposlanik u Hrvatskoj koji je naveo primjer svoje zemlje koja također mjeri sreću građana. Naime, nakon inicijative premijera Camerona, državni zavod za statistiku počeo je ispitivati subjektivno zadovoljstvo građana. A ono je važno za dobrobit zemlje, rekao je Blunt.

Želja je britanske vlade, kako je prenio veleposlanik Blunt, da "izmjeri" koliko se poboljšao život Britanaca te da rezultate iskoristi za donošenje odluka.

U predstavljenom hrvatskom istraživanju niti jedan aspekt odnosa države prema građanima i njihovim interesima nije ocijenjen s više od 'dobro' što je isto kao i u sličnim istraživanjima u svijetu. Rezultati su pokazali da čak 72%  građana smatra da političke stranke ne rade u interesu građana, a samo 2% građana je zadovoljno njihovim radom. Zaključak je da nije lako biti građanin Hrvatske jer je vlast neosjetljiva na njegove potrebe.

Najviše zabrinjava činjenica da je nezadovoljstvo posebno izraženo u dobnoj skupini od 25 do 44 godina jer se radi o prirodno najpropulzivnijoj skupini građana.

Nesposobna vlast

Dean Ajduković

"To je duboko porazan rezultat za političke strukture Hrvatske", zaključio je Dean Ajduković, predstojnik Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Još je nepovoljnija percepcija upravljanja prirodnim i drugim nacionalnim bogatstvima jer je 60 posto građana nezadovoljno načinom kako to vlast čini, a isto toliko je nezadovoljno i odnosom državne administracije prema njima.

"Ovo su vrlo ozbiljni pokazatelji da građani ne vide vlast u svojoj službi, kao sposoban servis građana, što može značiti da je vlast nesposobna raditi bolje ili da joj nije stalo do građana", komentirao je Ajduković.

Nužan je veći angažman građana

Nenad Zakošek

U svijetu jačaju alternativni oblici utjecaja građana na donošenje odluka, pa će organizacije civilnog društva postati sve značajnije i u Hrvatskoj, kazao je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Promjene nema bez angažmana samih građana jer se političke elite neće dobrovoljno reformirati niti će građanima "pokloniti“ više demokracije, kaže Zakošek.

Istaknuo je da na reforme mogu utjecati i vanjski akteri, primjerice kroz uvjete za pristupanje Europskoj uniji, ali iskustvo govori da su dometi tih reformi bez pritiska od strane građana ograničeni.

Utjecaj javnosti na javnu upravu

Anamarija Musa

Javnost može utjecati na javnu upravu, rekla je Anamarija Musa s Pravnog fakulteta, dodavši da se građani u razvijenim demokracijama uključuju u oblikovanje javnih politika te da ocjenjuju kvalitetu javnih usluga i učinkovitost javnog sektora. Uključivanjem u upravljanje podijeljena je i odgovornost za učinke, kaže Musa.

Osim državnog i privatnog (tržište) sektora danas su u svijetu sve značajnije organizacije civilnog društva što znači da građani sve aktivnije sudjeluju u svim sferama društvenog života.

Nevladine organizacije i zaklade postali su globalni igrači i njihova uloga u formiranju globalnih javnih politika u budućnosti će u svijetu jačati, pa iako te organizacije ne mogu riješiti sve probleme politika, pokazuju da se stvari mogu rješavati drugačije i učinkovitije.

Vidljivo je to i iz prakse Zelene akcije, udruženja građana za zaštitu okoliša. Toni Vidan iz Zelene akcije istaknuo je kako je pozicija nevladinih udruga danas u Hrvatskoj izuzetno nezahvalna.

"Civilni sektor doveden je u poziciju da ovisi o financiranju iz fondova Europske unije te se zbog toga veliki dio vremena aktivisti bave pisanjem projekata koje predlažu Europskoj komisiji. S druge strane, konkretne probleme lokalne zajednice prisiljeni smo rješavati u slobodno vrijeme i na manje-više volonterskoj bazi", kazao je Vidan.

Što može gradonačelnik

Boris Miletić

Boris Miletić, gradonačelnik Pule, olakšao je život svojim sugrađanima koji s gradskom administracijom komuniciraju internetom i tako štede vrijeme i čuvaju okoliš.

"Od kada sam na poziciji gradonačelnika u projekte zaštite okoliša Pula je uložila 700 milijuna kuna, a nakon toga prioriteti su nam školstvo i sport", pojasnio je Miletić.

Dodao je kako svih 1600 pulskih osnovnoškolaca, zahvaljujući ulaganju u izgradnju škola, pohađa nastavu u jednoj smjeni.

Gradonačelnik je izjednačio usluge privatnih i državnih vrtića u smislu da roditelji plaćaju istu cijenu bez obzira na to u koji im vrtić dijete ide.