Udjel loših kredita gospodarstvu porastao je tijekom prošle godine s 13 na 18 posto, a posebno je veliki skok u dijelu malih i srednjih poduzeća, upozorio je nedavno guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Riječ je o segmentu kojem su banke proteklih godina pridavale veliki značaj, a Vlada kontinuirano naglašavala važnost poticanja njihova razvoja. Kako je riječ o dijelu gospodarstva u kojem je, uz obrtnike, zaposleno 57 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, jasno je koliko je mali i srednji biznis značajan za ekonomski oporavak.
Istražili smo u kojoj su mjeri banke kreditirale taj segment gospodarstva, a većina banaka od onih koje su odgovorile na upit lani su smanjile opseg kredta.
Hypo Alpe-Adria banka je u 2010. malim i srednjim poduzetnicima odobrila "nešto manje kredita" nego u 2009., dok je razina plasmana velikim poduzećima ostala na otprilike istoj razini.
U Erste banci kažu da su bruto krediti sektora gospodarstva tijekom 2010. zabilježili rast od gotovo dvije milijarde kuna, s 18,2 milijardi kuna krajem 2009. na oko 20,2 milijardi kuna na kraju 2010., uz nešto brži rast kredita velikim poduzetnicima.
U odnosu na 2009. bruto krediti malog i srednjeg poduzetništva porasli za otprilike 800 milijuna kuna, dok je kod velikih poduzeća taj rast oko 900 mil. kuna, navodi Erste.
Gdje idu krediti
U RBA ne iznose brojke, samo komentiraju kretanje loših kredita: "U uvjetima krize nije neuobičajeno da loši krediti u gospodarstvu rastu brže nego u segmentu stanovništva, osobito u Hrvatskoj gdje je kriza najviše pogodila građevinsku industriju koja je bila glavni generator rasta BDP-a".
Kreditiranje u SME segmentu, u SG Splitskoj banci, zabilježio je pad od 2,7 posto. Navode kako je, s obzirom da su manja poduzeća osjetljivija na tržišna zbivanja i izloženija rizicima, rast udjela loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju najizraženiji u ovom segmentu.
Poznato je da je se većina kreditnih linija za mala poduzeća tijekom 2010. odnosila na restrukturiranje dugovanja ili ulaganje u obrtna sredstva. Investicija je malo, a vidjet će se koliko će 2011. u tom pogledu biti bolja.
U SME segmentu investicije se uglavnom odnose na ulaganje u obnovljive izvore energije, a potražnja za kreditima porasla je u poljoprivredi i turizmu, navode u SG Splitskoj banci.
U Erste banci izdvajaju projekte koji potiču proizvodnju namijenjenu izvozu, turizmu i onima koji se tiču obnovljivih izvora energije. "To su ujedno i djelatnosti kod kojih je primijećena relativno povećana potražnja za financiranjem".
Rast u 2011.?
U OTP banci prošle godine je obrtnicima i malim poduzetnicima odobreno 95 milijuna kuna kredita, što je nešto manje od plana. U 2011. planiran je blagi rast u odnosu na prošlu godinu.
"Rezultati prvog kvartala ove godine ne ukazuju na veće pomake. Klijenti i dalje većinom traže kredite za održavanje likvidnosti, odnosno za obrtna sredstva. Možemo primijetiti da je potražnja za kreditima blago porasla u poljoprivredi i turizmu", kažu u OTP banci.
Hrvatska poštanska banka planira povećati kreditiranje segmenta malog i srednjeg poduzetništva u suradnji s HBOR-om i HAMAG-om jer tu vide prostor da poduzetnici dođu do jeftinijih izvora kreditiranja uz garancije državne agencije.
"Razina oporavka gospodarstva nije toliko vidljiva u pojedinim segmentima, već pojedinačno među poduzetnicima koji su svojom strategijom i pozicioniranjem proizvoda i usluga pronašli nove poslovne prigode te pokrenuli investicijske projekte", objasnili su u Hypo Alpe-Adria banci. (Nikolina Plavčić)