U Hrvatskoj je lani 54 posto računalnih programa bilo nelicencirano, a njihov ukupna vrijednost iznosila je 389 milijuna kuna, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare udruge Business Software Alliance (BSA) u Hrvatskoj.
Pokazuju to podaci iz Globalne studije BSA o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koji sugeriraju da stopa piratstva kod nas ipak stagnira četvrtu godinu zaredom.
Od 24 zemlje Srednje i Istočne Europe Hrvatska ima šestu najnižu stopu piratstva, no u okviru EU bila bi tek 22. između 28 zemalja, upozorio je glasnogovornik BSA u Hrvatskoj Andrej Matijević. Stopa piratstva odražava razvojni potencijal hrvatskog društva pa bi jedan od strateških ciljeva hrvatske politike trebao biti smanjenje te stope, tvrdi on.
Načelnik Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije MUP-a Krešimir Sikavica upozorio je na porast kaznenih djela s područja kompjutorskog kriminala i intelektualnog vlasništva. Lani su zabilježena 1453 takva kaznena djela, što je 23,3 posto udjela u gospodarskim kaznenim djelima, dok ih je godinu prije bilo 813, što je bilo 12,3 posto udjela u ukupnim gospodarskim djelima.
U svijetu je vrijednost nelicenciranog softvera u prošloj godini porasla na rekordnih 59 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u prvoj BSA-ovoj studiji iz 2003. godine.
Polovica od 116 zemalja koje je obuhvatila studija ima stopu piratstva višu od 62 posto, dok je globalna stopa 42 posto. Najviše softverskog piratstva ima u nerazvijenim zemljama gdje su stope 2,5 puta više nego u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera od 31,9 milijardi dolara veća je od polovice ukupnog globalnog iznosa.
BSA u Hrvatskoj nije zadovoljan napretkom u smanjenju stope piratstva iako ona posljednjih godina stagnira, dok u drugim zemljama regije raste. To smanjenje u prvom je redu rezultat koordinacije BSA s nadležnim tijelima, posebno MUP-om i Državnim inspektoratom, rečeno je na konferenciji.