Kamatne stope u Hrvatskoj snižavaju se od prošle godine, a istodobno je zaustavljen njihov pad u eurozoni. Tako je započelo razdoblje u kojem se domaće kamatne stope približavaju europskim razinama.
To je zaključak novog broja HUB Analiza, koji je u ponedjeljak predstavljen u Hrvatskoj udruzi banaka. Analiza pod naslovom "Kamatne stope u padu – smanjuju se razlike u odnosu na eurozonu" prati četiri karakteristična razdoblja za kretanje kamata u skladu s kretanjem premije rizika, od 2003. godine do danas.
Prvo razdoblje, 2003.- 2005., obilježila je relativno visoka premija rizika. Tada je, recimo, prosječna kamatna stopa na stambene kredite bila oko 5,8%, kao i na dugoročne kredite poduzećima uz valutnu klauzulu, navodi se u analizi.
Uslijedilo je, kako su analitičari napisali, razdoblje velike konvergencije, 2005.- 2007., a utjecaj premije rizika zemlje gotovo je nestao (vidi graf).
Na kraju tog razdoblja premija rizika zemlje čak je ušla u negativnu zonu (njemačka se vlada zaduživala skuplje nego hrvatska). Prosječna kamatna stopa na stambene kredite snizila se na oko 4,9%.
Tad je zabilježen rast kamata na dugoročne kredite poduzećima, no razlozi nisu u tržištu, nego u administrativnim mjerama jer je HNB u tom razdoblju povećavala graničnu obveznu pričuvu i limitirala rast plasmana.
Treće razdoblje, 2008. – 2009., obilježili su kriza, rast premije rizika zemlje i rast svih kamatnih stopa (prosječne kamate na stambene kredite bile su oko 6,45%, a na dugoročne kredite poduzećima 7,2%).
S izlaskom iz krize započinje smanjenje premije rizika, pa i kamatnih stopa. U HUB Analizi četvrto su razdoblje, poslije 2010., nazvali "razdoblje (blage) konvergencije".
Aktivne kamatne stope postupno padaju prema predkriznim razinama, ali je pad spor. Glavni razlog jest u tome što je premija rizika nakon krize ostala na relativno visokoj razini u odnosu na predkrizno razdoblje zbog hrvatskih strukturnih problema.
Prvenstveno je riječ o fiskalnim problemima, te o političkima zbog kojih kasnimo s ulaskom u EU i s provedbom reformi.
Te slabosti sada postavljaju donji prag na razinu i tempo pada kamatnih stopa, a njihovo će rješavanje omogućiti da hrvatska poduzeća i građani plaćaju istu cijenu kapitala kao u razvijenim državama Unije, navode se u analizi koju je za HUB pripremila Arhivanalitika.