Prezentacija "Rezultati za mjerenja veljača 2010. - 2011."
Prezentacija "Kako mediji utječu na kvalitetu života"
Mediji loše utječu na raspoloženje građana, mnogo su sretniji oni koji se informiraju preko interneta negoli oni koji gledaju televiziju. Ipak, oni koji gledaju TV su u većini, najviše prate informativni program, a pritom ih, što je zanimljivo, više zanima gospodarstvo (31,4%) od politike (23,7%), osnovni je zaključak najnovijeg istraživanja Nacionalnog indeksa sreće.
Nacionalni indeks sreće već godinu dana ispituje časopis Banka u suradnji s agencijom Hendal i osiguravajućom kućom Allianz.
"Sažmemo li sve komponente NIS-a, možemo zaključiti kako su u proteklih godinu dana hrvatski građani bili vrlo zadovoljni svojim zdravljem, osobnim razvojem, socijalnom, radnom i školskom okolinom, nešto manje pristupom osnovnim potrebama, a najmanje trenutačnom životnom situacijom općenito. Međutim, iskazali su optimistično gledanje u budućnost, ponašali su se relativno zdravo i ne baš pretjerano ekološki, a najmanje su zadovoljni državom", kazala je Marina Ralašić, voditeljica projekta.
Televizija još uvijek dominira
U najnovijem istraživanju Banka i Hendal koncentrirali su se na ulogu medija: Građani misle da bi mediji u Hrvatskoj trebali više naglašavati realno stanje stvari (68%), a za pozitivne vijesti izjasnilo se njih 21,4 posto. Više od polovice građana (57,8%) ponekad razgovara o tome što su čuli ili pročitali u medijima, a trećina njih svaki dan, i oni su sretniji od onih koji o tome nikad ne razgovaraju.
Ines Došen, direktorica Hendala, naglasila je kako je televizija još uvijek dominantan medij, ali internet preferira već 25 posto ispitanika, uglavnom mlađi, obrazovaniji, više muškarci nego žene.
Prema ocjeni dr. sc. Seada Alića, voditelja Centra za filozofiju medija Veleučilišta Vern, dugotrajno gledanje televizije rezultira pasivnošću, depresijom i anksioznošću.
«Mediji jednosmjerne komunikacije proizvode pasivnost, a internet otvara put komunikaciji. Živimo u tektonskom srazu dva oblika komunikacije, a tamo gdje su diktature veće, bit će i sudar veći», rekao je Alić i dodao da su masmediji temeljni problem suvremene civilizacije.
Prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, sa Sveučilišta u Zadru i predsjednica Programskog vijeća HRT-a, nije se složila s Alićevim tezama. Ona je naglasila da su svi mediji prošli kroz četiri faze razvoja i svi, osim interneta, su institucije koje su zakonom regulirane.
«Internet je vrlo mlad medij za koji još ne znamo u što će se razviti, a osim toga postoje različite publike koje ostvaruju različite oblike komunikacije», rekla je Zgrabljić Rotar.
Za Vesnu Kesić, predsjednicu Vijeća GONG-a, internet je novi javni prostor gdje će funkcionirati novi oblici demokracije, novi prostor interaktivnosti. Smatra da su masmediji u Hrvatskoj prestali zastupati interese raznih društvenih skupina.
Kriminalizacija gospodarstva
Rezultate istraživanja prema kojem građane koji se informiraju na televiziji najviše zanima gospodarstvo, a onda politika, prokomentirao je Boris Galić, predsjednik Uprave Allianz Zagreb. Prema njegovom uvidu, 70 % tema odnosi se na kriminal, 20% na politiku, 5% na sport, a 5 % na prognozu vremena.
«Mislim da se gospodarstvo percipira kao kriminal, a to nije dobro ishodište. U Hrvatskoj neće biti sreće ako ne bude posla, niti ako se povjeruje da nas multinacionalke žele pokrasti. Nema se tu što pokrati», komentirao je Galić. Podržao je tvrdnju Gordane Vilović, profesorice etike na Fakultetu političkih znanosti, da će medijski djelatnici morati podići razinu profesionalnosti i educiranosti.
Nisko povjerenje u medije
Vilović je među ostalim upozorila i na različite spinove u medijima, te otvorene marketinške oglase koji se predstavljaju kao novinski tekstovi, što čitatelji ipak prepoznaju.
Dr. sc. Željko Ivanković, glavni urednik Banke, osvrnuo se na nedavno publicirane tvrdnje u masmedijima prema kojima je u Hrvatskoj poraslo povjerenje u medije, a osobito tisak, te da je taj povrat povjerenja posljedica razotkrivanja korupcije od strane medija. Ivanković je podsjetio da su istraživanja, na temelju kojih su postavljene navedene teze, provedena prošle i 2004. godine.
«Prema ranijem istraživanju tisak i općenito mediji su bili sramotno nisko na listi povjerenja, a ono iz prošle godine ih je smjestilo u drugu ligu institucija, od ukupno tri», istaknuo je Ivanković i dodao kako istraživanja upućuju na zaključak kako povjerenje u medije iskazuju oni koji ih shvaćaju kao stup autoritarnog sustava.
Branimir Stanić, analitičar medijskih komunikacija na Hrvatskim studijima, upozorio je svatko kome je ugrožen integritet odgovara napadom, odnosno trikom, pa tako i mediji pokušavaju svoj integritet izgraditi trikovima.
Korištenje tih trikova, međutim, snažno utječe i na raspoloženje građana. Istraživači su zaključili da mediji imaju utjecaj na raspoloženje zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika značajno više nego na studente i učenike. Ujedno, značajno je više onih na čije raspoloženje utječu mediji među starijima od 25 godina, no što je to među mlađima.
Oni koji su izjavili da mediji utječu na njihovo raspoloženje ujedno izjavljuju kako je medijski sadržaj često tema njihovog razgovora te utječe na tijek druženja u obitelji. Među onima koji izjavljuju kako program utječe na prakticirane oblike interakcije u obitelji značajno je više nezaposlenih nego kućanica i umirovljenika.