Konačna privatizacija brodogradilišta i dodatno povlačenje države iz gospodarstva, uz moguće općenito spuštanje cijene rada, posljednje su odluke Hrvatske prije ulaska u EU.
Te bolne i teške poteze očekuje Europska komisija u trenutku dok iz Unije stižu nimalo ohrabrujuće poruke o potencijalno dugoj ratifikaciji članstva uz još uvijek nepoznat datum dovršetka pregovora i pristupanja.
"Nije trenutak za odgađanje važnih odluka”, poručila je premijerka Kosor sa konferencije o novom modelu rasta hrvatskog gospodarstva održanoj u Zagrebu. Time je potvrdila poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi Hrvatska što prije ušla u Uniju. No naglasila je kako “završetak pregovora ne ovisi samo o nama”.
A oni koji odlučuju čini se, dodatno, pritišću Vladu. Šef delegacije EU u Hrvatskoj, Paul Vandoren upozorio je kako "Hrvatska nije spremna za strana ulaganja”. “Zadnjih godina nije napravljen napredak”, naglasio je.
No i savjetnik predsjednika Josipovića, Josip Paro, poziva na privatizaciju. “Uloga države u ekonomiji je prejaka, a to je najveći problem koji koči pregovore u posljednja dva poglavlja”, naglasio je Paro.
Vlada, pak, očekuje kako će poglavlja o tržišnom natjecanju i pravosuđu biti zatvorena na proljeće. Brodogradnja, kao najosjetljivije područje, bit će uspješno ispregovarano, smatra Željko Lovrinčević, s Ekonomskog instituta i savjetnik Vlade. “Vlada će to prodati, no s obzirom na iznimno nepovoljne uvjete na tržištu tek ćemo za dvije godine vidjeti da li je to rješenje održivo”, rekao je.
Premda je na konferenciji više puta istaknuta sintagma “nova odlučnost”, Marko Škreb, glavni ekonomist banke PBZ, smatra kako “su već donesene glavne odluke” uoči zaključenja pregovora . “Hrvatska nema više što napraviti sa svoje strane”, rekao je. Napomenuo je kako sam ulazak u EU neće pomoći gospodarstvu.
Škreb: Za veći BDP treba nam efikasnije tržište rada - pogledajte prilog na Banka TV
Spomenuto je kako doprinosi čine rad u Hrvatskoj skupim, te bi u nadolazećim mjesecima trebalo razmotriti njihovo smanjenje.
Među nužnim potezima je svakako izrada liste sektora i kompanija koje će, u skladu sa propisima Europske komisije, moći dobivati subvencije. Čelnica Agencije za tržišno natjecanje Olgica Spevec (vidi prezentaciju) istaknula je kako takvu liste imaju članice EU. Navela je, demantirajući navode Josipa Pare o prevelikoj ulozi države, podatak kako državne potpore u Hrvatskoj iznose 2,6 posto BDP-a, a u EU 3,6 posto.
“Učenik je bolji od učitelja”, ustanovila je uz napomenu kako Hrvatska mora poticati domaću industriju.
No zadnja odluka prije članstva nesumnjivo će biti snažna medijska kampanja o promicanju prednosti priključenja Uniji. To su u četvrtak najavili i Kosor i izaslanik predsjednika Paro. Posljednje ankete pokazuju kako je među građanima potpora pristupanju Uniji u padu.
Zdravko Marić o novom zaduživanju - pogledajte prilog na Banka TV
Pročitajte više o konferenciji Novi model rasta
Fotogalerija