Za vukovarsko Borovo, jednu od malobrojnih preostalih tvrtki u stopostotnom vlasništvu države 2011. bi napokon mogla biti godina privatizacije, kaže za www.banka.hr direktor Borova Mirko Ćavara.
No, dodaje, dolazi u obzir jedino privatizacija Borova u cjelini, a ne privatizacija društava kćeri na način da netko uzme samo poslovne prostore po hrvatskim i slovenskim gradovima. Takav bi "model", dodaje, naišao na veliki otpor zaposlenika.
A Borovu bi primjerice, kao partner dobro došao kvalitetan distributer ponajprije gumeno-tehničkih proizvoda (klinastog i nazupčenog remenja), u što su zadnjih nekoliko godina uložili oko 80 milijuna kuna.
Upravo stoga, kao priprema za privatizaciju sređene su i iščišćene bilance, pa je za 2009. iskazan gubitak od 145,6 milijuna kuna dok bi prema direktoru Borova konačni rezultat za 2010. trebao biti oko nule ili čak simbolična dobit.
Kad je pak riječ o ukupnom prihodu Borovo grupe za 2010. on će se kretati na razini prethodne godine, odnosno oko 220 milijuna kuna.
Inače, u prvih devet mjeseci ostvaren je ukupni prihod od 163 milijuna kuna, a kako je rashod bio 172 milijuna, zabilježen je minus u poslovanju, za koji Ćavara kaže da je do kraja godine "poravnan". Temeljni kapital Borova je oko 800 milijuna kuna.
No, ono što već 20 godina opterećuje Borovo je oko 20 milijuna eura vrijedan zaleđeni kapital koji ne mogu aktivirati. Riječ je o poslovnim prostorima u zemljama bivše SFRJ koje Borovo ne može vratiti u vlasništvo.
Rast prihoda na slovenskom tržištu 36 posto
Ćavara kaže da 90 poslovnih prostora u Srbiji i još 30 u Republici Srpskoj najvjerojatnije nikada ni neće dobiti natrag, no najviše ga ljuti što 19 poslovnih prostora već 20 godina Borovu ne želi vratiti ni Makedonija s kojom, kaže, "nismo ratovali". "Makedonija već 20 godina opstruira povrat tih prostora. Sudovi svaki put donose drukčiju odluku, prvo da nam se vraćaju, pa onda isti sud presudi da nam se prostori ne vraćaju. Naime, tvrtkom Borovo d.o.o. u stečaju upravljaju vjerovnici. No, ona je osnovana samoinicijativno, bez našeg dopuštenja, a makedonska država im je omogućila da uknjiže te prostore iako nisu pravni sljednici. Potom je tvrtka stvorila enormne dugove i otišla u stečaj, a stečajni upravitelj manipulira cijelom situacijom. Dosad ništa nismo uspjeli postići ni intervencijama posredstvom našeg veleposlanstva, a niti putem resornog ministarstva", žali se Ćavara koji očekuje podršku države u razrješenju ove situacije.
Govoreći o poslovanju Borova u 2010., direktor Borova napominje kako su na hrvatskom tržištu na kojem imaju lanac od 101 prodavaonice imali pad od oko 1 posto. No, na slovenskom tržištu koje donosi oko trećine ukupnih prihoda Grupe i gdje imaju 40 prodavaonica, zabilježili su rast prihoda od 36 posto.
Inače, vlastiti brandovi obuće Borovu donose oko 40 posto prihoda, dok preostalih 60 posto predstavlja uvozna obuća iz Italije i Kine kakvu sami ne proizvode, pojašnjava Ćavara. Odnosno, od 1,1 do 1,2 milijuna pari obuće koliko godišnje prodaju sami proizvedu između 400.000 i 500.000 pari. Od te brojke otprilike je 200.000 pari kožne obuće, te nešto više od toga gumene s tim da se proizvodnja nekad popularnih Startasica i Borosana kreće između 20.000 i 30.000.
Lani su na natječaju dobili i poslove proizvodnje obuće za hrvatsku vojsku i policiju, koji su im značajno utjecali na prihode, a nadaju se da će se ta suradnja nastaviti i u 2011. Dio prihoda ostvaren je proizvodnjom gumeno-tehničke robe, zaštitnih prsluka koji se nose pri razminiranju u Hrvatskoj, te specijalizirane vrste obuće za šumarstvo. Od njihovih vlastitih brandova najveći financijski efekt donosi prodaja obuće za širu namjenu marke Relax, kaže Ćavara.
Strategija poslovanja za 2011., u kojoj Borovo obilježava 80 godina postojanja je rad na održavanju i razvoju vlastitih brandova, a kako kaže Ćavara, to na tržištu pretrpanog obućom kakvo je hrvatsko nije nimalo jednostavno, dok je na inozemnim tržištima također teško konkurirati iz niza razloga.
Borovo danas zapošljava 1180 ljudi, od čega oko 800 u samom Vukovaru, a prosječna plaća lani je iznosila 3.198 kuna i redovito se isplaćivala. Održavanje postojeće razine zaposlenosti, uz informatizaciju, jedan je od glavnih zadataka u 2011. godini, zaključuje direktor Borova.