Hrvatsku u budućnosti očekuje rast potrošnje energije, osobito električne, koji će se dogoditi unatoč padu populacije, a glavni činitelji koji utječu na trend rasta potrošnje su tehnološki razvoj i rastući osobni i javni standard. Stoga je sada za Hrvatsku važno imati energetsku viziju do 2050. godine, da bismo kao društvo mogli odrediti prioritete.
Energetska učinkovitost najbolje odražava stanje društva, a to se stanje može mijenjati samo akcijom cijelog društva. Osobito se mnogo može napraviti u zgradarstvu, odnosno, a Energetski institut Hrvoje Požar procijenio je da bi obnavljanje stambenoga fonda u sljedećih 20 godina rezultiralo poslovnim aktivnostima teškim 1,5 milijardi eura godišnje, što je golem gospodarski potencijal koji će dati velike rezultate kad se pokrene.
To je među ostalim u petak na 19. forumu: Dan energije u Hrvatskoj kazao Goran Granić, ravnatelj EI Hrvoje Požar. Tradicionalni forum organiziralo je Hrvatskog energetskog društva, a glavna tema je Energetska budućnost – vizija 2050. godine
Osvrćući se na trenutnu situaciju u hrvatskoj energetici, Granić je ustvrdio da energetika mora biti tržišna djelatnost, pa se i cijene energenata trebaju oblikovati u skladu s tržišnim okolnostima – cijena mora biti realna ekonomska i održiva, a socijalnim programima država treba pomoći onima koji energiju ne mogu platiti.
U Hrvatskoj je, kazao je, u cijeni plina značajan utjecaj socijalne komponente, što predstavlja problem, odnosno takvo je stanje neodrživo jer su ulazni troškovi proizvodnje uvjetovani stanjem na tržištu, a konačni je proizvod socijalna kategorija.
Odgovarajući kako treba formirati cijenu plina iz hrvatskih izvora, Granić je kazao kako treba više vrednovati vlastite resurse, te da nije dobro prodavati domaći plin po tržišnoj cijeni i pritom ostvarivati solidnu dobit, a plaćati «smiješne» koncesijske naknade. Naknade, smatra on, trebaju biti više nego dosad, te postavljene tako da zarada na domaćem plinu bude podijeljena između proizvođača i države u omjeru 80:20 u korist proizvođača, kako je uobičajeno i u inozemstvu, a u Hrvatskoj je to sada znatno manje. U Hrvatskoj i drugdje u budućnosti će plinom trgovati specijalizirane privatne tvrtke, a država će se povući iz te djelatnosti, drži Granić.
Ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat podsjetio je na tzv. 3X 20 politiku EU, koju je prihvatila i Hrvatska, ciljevi koje su smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 posto, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora na 20 posto i povećanje energetske efikasnosti za 20 posto. To možda, kazao je, neće biti dohvatljivo u predviđenom roku, ali bitno je stvoriti trend. Dodao je i da je Hrvatska dosad mnogo učinila kako bi osigurala sigurnost opskrbe energentima, podsjećajući na povezivanje elektroenergetskih čvorišta Pečuh i Ernestinovo, te bilateralne sporazume sa susjednim zemljama te Njemačkom i Italijom o opskrbi za vrijeme kriznih situacija. Također je najavio skorašnje povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske.
Gospodarski savjetnik predsjednika Republike Boris Cota kazao je kako se nada da energetska strategija neće ostati lista želja, odnosno da će biti provedena. Istaknuo je važnost obnovljivih izvora energije, kao i važnost održivosti sigurne i opskrbe i poboljšanja mreže. Cota je upozorio i na nužnost stabilnih cijena energenata, smanjenje uvoza i zaštitu okoliša.