Do kraja 2010. očekuje se formiranje pet fondova rizičnog kapitala koji će raspolagati sa 170 do 200 milijuna eura namijenjenih ulaganju u temeljni kapital tvrtki, što je deset puta više od dosad raspoloživog kapitala iz ovih izvora.
Fondovi Nexus FGS, Quaestus Private Equity II, Alternative Private Equity FGS, Prosperus FGS i Honestas su trenutno u različitim fazama osnivanja, a nastaju na inicijativu hrvatske Vlade u suradnji s privatnim ulagačima.
Naime, na svaku kunu privatnih ulagača Vlada će ovim fondovima za gospodarsku suradnju (FGS) osigurati isti iznos. Pritom je glavni motiv projekta pomoć gospodarstvu da prebrodi krizu, prva konkretna ulaganja u poduzeća trebala bi se realizirati u prvom tromjesečju 2011., a prioritetna stopa povrata ulagačima trebala bi iznositi 8 posto godišnje. To su u utorak objavili predstavnici Hrvatske private equity i venture capital asocijacije (HVCA) - Mirna Marović (predsjednica HVCA), Marko Makek potpredsjednik HVCA i član Uprave Nexus Private Equity partneri te Vjenceslav Terzić, član Uprave HVCA i direktor Quaestus Private Equity partneri.
Oni su također kazali da su slični projekti u svijetu, kao što su Yozma u Izraelu i Capital for Enterprise u Velikoj Britaniji, polučili značajan uspjeh. Iskustva drugih zemalja pokazala su, rečeno je, da se u prosjeku na svaku kunu fonda rizičnog kapitala uloženu u perspektivno poduzeće može privući još dodatnih pet kuna ostalih izvora financiranja.
Osnovni način djelovanja ovih fondova je osigurati svježi kapital i likvidnost, te potaknuti privatne ulagače i banke na ponovno ulaganje u gospodarstvo. No, na kapital iz ovog izvora mogu računati samo propulzivne tvrtke, koje imaju mogućnost brzoga rasta i konkurentne prednosti.
Dosad je, rečeno je, novac bio usmjeravan na 'gašenje požara' u ekonomskom smislu, odnosno u tržišno neuspješne tvrtke, dok je ova nova mjera za osnaživanje gospodarstva 'bezvremenska i nadpolitička', odnosno odluke o ulaganjima u tvrtke fondovi rizičnog kapitala temeljiti isključivo na tržišnim principima.
Makek je podsjetio da je kapital private equity i venture capital fondova odigrao značajnu ulogu u nastanku kompanija poput Microsofta i FedEx-a. On je također kazao kako se može očekivati da će banke u Hrvatskoj ulaganja fondova rizičnog kapitala popratiti s još četiri do pet milijardi kuna kredita, pa bi se ukupni iznos ulaganja mogao popeti i na milijardu eura.
Napomenuo je i kako je mnogo zanimljivih projekata s područja energetike koje bi i banke htjele pratiti, ali su tu i projekti vezani za reciklažu, IT sektor, infrastrukturu, kao i konsolidaciju tvrtki u pojedinim sektorima.
Terzić je istaknuo primjer Questusa koji je na oko 30 milijuna eura kapitala koji je uložio u tvrtke privukao još 400 milijuna eura.
Danas najsnažniju private equity i venture capital industriju ima SAD koji ovakve programe imaju još od 1945. godine, tako da i glavnina od današnjih 2,5 trilijuna dolara venture kapitala u svijetu otpada na SAD. U Izraelu se pak godišnje oko 7 milijardi dolara ulaže u venture capital industriju.
Jedna od ključnih uloga private equity fondova je da tvrtke u koje ulažu dovedu do burze, pa bi u konačnici i Zagrebačka burza na kojoj nedostaje novih uspješnih kompanija trebala osjetiti pozitivne efekte od ovih ulaganja, za koja bi burza u budućnosti mogla predstavljati izlaznu strategiju za fondove rizičnoga kapitala, kazali su predstavnici HVCA.
Marović je istaknula da je private equity industrija koja je u većini zemalja u krizi doživjela pad i do 50 posto sada na putu oporavka.
"Kako bismo doprinijeli povezivanju poduzetnika s povećanim raspoloživim iznosima venture capital ulaganja organiziramo venture Xchange natjecanje za izbor najperspektivnijih projekata za financiranje venture kapitalom. Uskoro ćemo pokrenuti i bazu poduzetničkih projekata s ciljem povezivanja poduzetnika i potencijalnih ulagača", najavila je Marović, inače predsjednica HVCA.
Makek je napomenuo da bi se, uspije li inicijativa FGS i razvoj venture capital ulaganja, hrvatsko gospodarstvo u srednjoročnom razdoblju moglo početi razvijati po znatno višim stopama rasta nego što su analitičari dosad prognozirali.
Kad je pak riječ o izvorima kapitala koji su prikupili domaći private equity fondovi (što je bio uvjet da dobiju odgovarajuću suglasnost od Ministarstva gospodarstva), oko četvrtine dolazi iz mirovinskih fondova, a ostatak iz osiguravajućih društava i kompanija.
No, nisu sva ovakva ulaganja uspješna. Tipičan fond rizičnog kapitala uložit će u deset projekata od kojih će u pravilu jedan propasti, jedan do dva ostvarit će izuzetno visoke povrate, a povrati ostalih bit će kvalitetni ali ne spektakularni. Odnosno, prema podacima EBRD-a kao jednog od najvećih ulagača u temeljni kapital, srednja razina povrata na investicije u private equity industriji je 17 posto godišnje.