Na konferenciji za tisak koju su vodili rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Danica Ramljak i ravnatelj Instituta za fiziku prof. dr. sc. Petar Pervan, rečeno je da su članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu u utorak na izvanrednoj sjednici donijeli zaključke u kojima se ističe da je i sam način donošenja zakona bio neprihvatljiv - bez smjernica i projekcija njegova učinka, u tajnosti, uz isključivanje akademske zajednice i s neprimjereno kratkim rokom za javnu raspravu od 13 dana.
Senat upozorava da se prijedlogom narušava autonomija sveučilišta u svim bitnim aspektima: organizacijskom, financijskom, u akademskim slobodama, te u onom koji se odnosi na zapošljavanje. Također se potiče privatizacija sveučilišne djelatnosti i i dijelova javnih učilišta.
Senat podržava prijelaz na programsko financiranje, ali upozorava da nedorađenost zakonskih odredaba otvara prostor za netransparentnost u financiranju i trošenju te za korupciju.
U tekstu se najstrože osuđuje uvođenje naplate studija pod nazivom 'upisnine' i zanemarivanje značaja sudjelovanja predstavnika studenata u tijelima sveučilišta koje je vidljivo u smanjenjenju njihova udjela sa 15 na 10 posto te u činjenici da se Studentski zbor kao sastavni dio sveučilišta gotovo nigdje ne spominje.
Zbog svega ovoga, uvažavajući da u zakonu postoje neki dobri prijedlozi, Senat Sveučilišta zatražio je da se nacrti povuku iz javne rasprave.
"Ono što sve više kolega u posljednje vrijeme ističe je da se njima otvara mogućnost za poticanje privatizacije sveučilišnih kapaciteta kao nacionalnih dobara. Treba podsjetiti koliko je duga povijest nekih naših institucija i koje je njihovo značenje u povijesti – od 130 godina sveučilišta pa do 60 godina Ruđera Boškovića i 50 godina Instituta za fiziku", upozorio je Rektor sveučilišta dr. sc. Aleksa Bjeliš.
"Ovdje se radi o jednom složenom sustavu, pa kad netko kaže da želi promjene, treba voditi računa da se njima ne razbija ili ne onesposobljava sustav, nego poboljšava", dodao je rektor.
Ravnateljica IRB-a dr. Danica Ramljak predstavila je zaključke javne rasprave o predloženim zakonima održane 25. listopada na Medicinskom fakultetu u Zagrebu ističući da je u njoj sudjelovalo preko 80 posto hrvatske znanstvene zajednice, među kojima i gotovo svi ravnatelji javnih instituta, što znači da je o njima postignuta široka suglasnost.
"Svi mi u akademskoj zajednici, uključujući i ministarstvo, složni smo u tome da su našem obrazovnom i znanstveno istraživačkom prostoru potrebne promjene. Međutim, mi smatramo da to predloženim zakonima nije moguće postići", rekla je.
"Prije svega htjela bih naglasiti da kada su se radili ovi nacrti zakona, ministarstvo nije kontaktiralo čelnike institucija i konzultiralo se s akademskom zajednicom da ih pita koji su najbolji ljudi koji bi ušli u radnu skupinu. Ministarstvo ih je odabralo privatnim pozivom. Kolege su odradili svoj posao i njima treba zahvaliti na trudu, međutim, činjenica je da se s većinom tih stavova ne slažemo", izjavila je ravnateljica IRB-a.
"U izradi prijedloga korišten je primjer austrijskih zakona... No činjenica je da te zakone ne možemo jednostavno prepisivati, a neke stvari čak nisu ni adekvatno prepisane. Također je vrlo bitno da se ovim zakonom zapravo krši ustavom zajamčena autonomija sveučilišta i sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Neprihvatljivo je također to što sva tri zakona odišu etatizacijom sustava. Zapravo se vidi da se politika na velika vrata uvodi u akademsko - istraživačku zajednicu. Nama je neprihvatljivo da se politika miješa u ustroj tih ustanova. To treba izbaciti iz bilo kakvog zakona koji se tiče uređivanja sveučilišta ili znanstveno istraživačkih instituta."
"Još jedno pitanje je problem korupcije koja se uvukla u sve pore hrvatskog društva. Iako zakonodavac kaže da ide u smjeru zaustavljanja korupcije, mi se s time ne slažemo... Javnim institutima je također neprihvatljiva podjela na nacionalne i državne institute bez jasno predstavljenih kriterija kojima bi se ona vodila, odnosno tko bi i kako odlučivao što je to od nacionalnog interesa, a što nije", zaključila je dr. Ramljak.
Ravnatelj Instituta za fiziku dr. sc. Petar Pervan naglasio je da vlast ne bi smjela financijama kontrolirati akademsku zajednicu.
"Jasno je da će politika kroz različite financijske instrumente željeti ostvariti određene ciljeve u znanosti. Međutim, mi smatramo da u tom pitanju odlučujuću riječ treba imati struka pa i međunarodne evaluacije, budući da smo premalena zajednica isprepletena interesima. No to nikako ne smije biti u domeni politike kao što se vrlo često ranije dešavalo u financiranju znanstvenih projekata", rekao je dr. Pervan.