Hrvatski i slovenski premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor dogovorili su se u subotu u Bohinju da će se pitanje Ljubljanske banke i njezinih hrvatskih štediša riješiti na temelju međunarodnih ugovora uz poštivanje prava pojedinca i pretpostavljaju da bi se ono moglo zaključiti u iduća tri mjeseca.

"Odredili smo smjer rješenja toga pitanja i pretpostavljamo da će ono biti riješeno u iduća tri mjeseca", izjavio je Pahor u zajedničkoj izjavi za novinare održanoj s Kosor. "Taj smjer bit će usklađen sa sporazumom o sukcesiji pri čemu se neće ograničavati osnovna prava pojedinca", dodao je slovenski premijer. "Dogovorili smo smjer kojim idemo i sigurna sam da nas to vodi k rješenju. Na osnovi potpisanih međunarodnih ugovora i vodeći računa o individualnim pravima", istaknula je premijerka Kosor.

Oboje premijera istaknuli su da je njihov bohinjski susret na temu problema Ljubljanske banke i njezinih hrvatskih štediša jednako važan kao i susret prije godinu dana u Trakošćanu kada su odredili put za rješenje graničnog spora. Zaključili su da ni ovaj put rezultat neće izostati.

Predsjednik Ivo Josipović današnji sastanak smatra nastavkom suradnje i znatno poboljšanih prijateljskih odnosa Slovenije i Hrvatske. "Očekujem da će se nakon ovog sastanka učiniti novi iskorak u tim odnosima.", rekao je.

Josipović smatra da se problem Ljubljanske banke mora riješiti na način slobodnog tržišta, ali i poštovanja obveza prema građanima. Stajalište guvernera Rohatinskog smatra korektnim.

Oko 130.000 hrvatskih štediša od Ljubljanske banke izravno potražuje 160 milijuna eura. Svi iznosi predstavljaju glavnicu bez kamata. S druge strane, Ljubljanska banka računa i na naplatu 157 milijuna eura nenaplaćenih potraživanja od hrvatskih poduzeća koja je kreditirala dok je djelovala u Hrvatskoj, a tomu pripisuje i visoke kamate koje su iznos u međuvremenu znatno povećale.

Slovenska vlada nekoliko je puta naglašavala da bi se problem duga Ljubljanske banke trebao rješavati kao sukcesijsko multilateralno pitanje među državama sljednicama bivše SFRJ, u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. U Hrvatskoj se pitanje duga Ljubljanske banke štedišama promatra kao privatno-pravni odnos slovenske banke i klijenata.