Nakon više od četiri godine, koliko je prošlo od sklapanja ugovora o prodaji Hotela Koločep ustanovi Otok znanja, on bi za otprilike mjesec dana napokon trebao biti raskinut, potvrdio je za www.banka.hr predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak. Točnije, kazao je kako će se u tom roku pronaći rješenje ovoga slučaja, ali detalje nije želio otkriti.
Iako je raskid tog ugovora najavljivao još ljetos, to se nije dogodilo. Priča je u nekim elementima slična slučaju Željezare Split i Zlomrexa – u oba slučaja Fond jednostranim raskidom ugovora zbog neispunjavanja ugovornih obveza ne bi uspio doći do dionica slobodnih od tereta koje bi onda mogao ponovo prodati.
"Pokušali smo ići u sporazumni raskid ugovora jer se obveze prema HFP-u ne izvršavaju, no nismo se uspjeli dogovoriti s Sinišom Grgićem, Davorom Laucom i Željkom Markotom, čije su tvrtke bile osnivači Otoka znanja. Glavni je razlog financijski aspekt priče – HFP je spreman prihvatiti raskid ugovora i vratiti kupcima kupoprodajnu cijenu uvećanu za kamate i priznati iznos ulaganja, ali po današnjoj procjeni vrijednosti tih ulaganja, te sve umanjeno za novonastale obveze u tom razdoblju. Jer, ako su primjerice prije nekoliko godina kupljeni televizori Koločep, oni danas ne vrijede onoliko koliko su vrijedili kad su kupljeni. Zauzvrat tražimo dionice Hotela Koločep oslobođene založnog prava koje nad njima ima Privredna banka, koja uz tvrtku Chadelus Arthura Hughesa (kojem su Lauc i Grgić kasnije prodali svoje tvrtke) ima založno pravo i nad nekim nekretninama Hotela Koločep. No, oni naš prijedlog ne žele prihvatiti", kaže Duvnjak podsjećajući da je HFP svoj pregovarački stav zauzeo nakon revizije u društvu, odnosno pravne i financijske analize koju je proveo na Koločepu.
"U pravnom smislu postoji pravo HFP-a na raskid ugovora s Otokom znanja, no to nam nije prihvatljivo u financijskom smislu jer bi tada HFP morao vratiti kupoprodajnu cijenu uvećanu za zatezne kamate, a zauzvrat bi dobio dionice pod teretom PBZ-a, što bi onda palo na teret Fonda. To vam je kao da ste nekome prodali auto, on ga je zabio u stup i sada bi htio da ga uzmete natrag i popravite", objašnjava Duvnjak.
On također kaže da je kupcima istekla zabrana raspolaganja dionicama, te da teoretski oni mogu pronaći drugog kupca čija bi im ponuda bila ekonomski prihvatljivija. No, kako to dosad nisu uspjeli, čini se da im je jedini izlaz da dionice vrate državi.
"No, ne možemo im mi dati 40 milijuna kuna za dionice za koje smo dobili 20 milijuna, jer moramo štititi vrijednost državne imovine, pa je takva kombinacija ekonomski neprihvatljiva. Dosad su mnogi navikli da Fond popusti njihovim zahtjevima, a sada će uvidjeti da tako nešto više nije moguće. Cilj osnivača Otoka znanja je da od Fonda dobiju iznos koji bi pokrio njihove obveze prema PBZ-u i prema Chadelusu. Nažalost taj je iznos, koji se kreće oko 48 milijuna kuna, znatno veći nego što je HFP spreman dati za dionice Hotela Koločep. Sve su to repovi koje smo naslijedili, odnosno to su posljedice lošeg odabira partnera i loše sročenih odredbi kupoprodajnog ugovora", zaključio je Duvnjak.
Inače, ugovor o prodaji Hotela Koločep ustanovi Otok znanja potpisao je bivši predsjednik HFP-a Grga Ivezić, a bio je to prvi slučaj da je neka tvrtka iz državnog portfelja prodana neprofitnoj ustanovi. Otok znanja osnovale su tvrtke Zavod za poslovna istraživanja d.o.o. i Nacionalni rodoslovni centar d.o.o. u vlasništvu Grgića i Lauca, a čije su većinske udjele oni kasnije prodali Hughesu, dok je treći osnivač bila Markotina tvrtka Multimedijalni programi – Markot.tel. No, Markota se kasnije posvadio s partnerima optuživši ih za nezakonitosti, te se povukao iz projekta i počeo lobirati za vraćanje Koločepa državi.