Poslušajte audio zapis: 

Reforma zdravstvenog sustava u Hrvatskoj pokazuje izvanredne rezultate, pohvalio se resorni ministar Darko Milinović na Plitvičkim jezerima na konferenciji o reformi zdravstva. Njegova šefica, premijerka Jadranka Kosor, kazala je, pak, kako je zahvaljujući reformi hrvatski zdravstveni sustav jedan od najstabilnijih u Europi. Ministar Milinović se pohvalio uštedama od gotovo milijarde kuna na cijenama lijekova i kontroli bolovanja, dok su participacijama, rekao je, prihodi bolnica povećani za 500 milijuna kuna. U Temi tjedna reformu ocjenjuju Saša Cvetojević, predsjednik Udruge ljekarnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, te dr. Mario Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, KoHOM. Obojica se slažu da je sustav financijski konsolidiran, ali upozoravaju da je riječ samo o tome da su napokon pokriveni realni troškovi zdravstva. Uz to ističu da se mora racionalizirati poslovanje bolnica te da bi udar financijske krize mogao utjecati na ponovno stvaranje dugova.

dr. Mario Malnar

Kad se uzme u obzir da je doista dug u zdravstvu bio velik, rezultati reforme su odlični, kaže dr. Mario Malnar. „Do njih se, po mojoj prosudbi, došlo tako što je aktualni ministar jedini do sada uspio za zdravstveni proračun dobiti dodatni novac, te se realno počela prikazivati potrošnja bolničkog sustava“, napominje.

„Podigli su im budžete i na osnovu toga oni više ne generiraju gubitke nego dobijaju onoliko koliko zapravo i troše. Do sada su dobivali puno manje novaca nego što im je potrebno za redovan rad u kapacitetima u kojima bolnički sustav jest“ ističe dr. Malnar.

HUP–ov član GSV–a, Saša Cvetojević ističe kako se s reformom zdravstva počelo u zadnji čas, kad su dugovi i stanje u zdravstvu prijetili da sustav dovedu do kolapsa. „Ministar Milinović je prvenstveno napravio veliku financijsku reformu koja je omogućila da se počnu rješavati stari dugovi i da se ne generiraju novi. Problem je u tome što je zdravstvo duboko potonulo. Financijska konsolidacija sustava koja je napravljena u prvom valu je nešto što dosad nismo imali prilike vidjeti kod zadnjih bar četiri ministra, ali taj efekt, s obzirom da sve ostalo nije postignuto, vremenom počinje gubiti na značenju. Kada je to napravljeno to je bio veliki pomak, ali sad ponovo počinjemo lagano kliziti prema onim problemima koje smo imali prije“ ističe Cvetojević.

Saša Cvetojević

„Problem je u tome što je reformom samo djelomično dotaknuto mijenjanje poslovanja zdravstvenih ustanova i zato se nisu smanjili troškovi i povećana efikasnost za onoliko koliko smatramo da bi trebalo,“ kaže Cvetojević.

Dr. Malnar upozorava da Hrvatska ima ogroman bolnički sustav od 65 bolnica koje imaju enormnu potrošnju, od administracije do medicinskog kadra. Kaže da bi se reforma trebala nastaviti racionalizacijom poslovanja bolnica.

Cvetojević također ističe kako reformom nije odrađen onaj dio najtežih promjena koje se tiču akreditacije bolnica, pa i dalje nije jasno koja bolnica što radi. „Troškovi bolnica, zaposleni unutar bolnica, administrativno osoblje u zdravstvenom sustavu, prekapacitiranost nekih dijelova Hrvatske nekim uslugama, razlika u plaćanju određenih usluga među privatnim davateljima usluga i državnih, koja je u korist državnih, to su neke stvari koje reforma nije napravila.“

Zato se, kaže Cvetojević, u HUP–u boje kako će uslijed najavljenih financijskih restrikcija u proračunu za iduću godinu, a riječ je o 200 milijuna kuna, sustav funkcionirati. „Već se sada dešava da se unutar ljekarni dugovi povećavaju, a rokovi plaćanja su prešli 200 dana. Imamo informacije i da su veledrogerije nezadovoljne jer su se i njihova potraživanja prema bolnicama počela značajno povećavati.“

„Mislim da neće doći do zatvaranja bolnica, ali bi trebalo doći do ravnomjernije distribucije kapaciteta i smanjenja osobito nemedicinskog kadra“, kaže dr. Malnar koji upozorava na prevelik broj administratora i nemedicinskog osoblja.

„U zdravstvu radi oko 70 tisuća ljudi, a liječnika je 11 tisuća, od čega oko tisuću u privatnom sektoru. Na taj broj ide dvaput više sestara, pa onda računajte koliko je administrativnog osoblja. U ukupan broj se računa vjerojatno i zaposlenike HZZO–a i Ministarstva, ali ipak je nerazmjer prevelik“ kaže Malnar.
 „Racionalizacija bolničkih kapaciteta i troškova u bolnicama nije samo ministrov posao, već je to posao i lokalne uprave i samouprave, koja zbog lokalnih birača teško može provesti nekakvu drastičniju racionalizaciju. Nešto poput zatvaranja neke bolnice na lokalnoj razini dugo nećemo vidjeti, osim ako nas ne pritisne puno veća financijska kriza. Takve je drastične rezove morala raditi Mađarska", kaže dr. Malnar.

Opasnosti po reformu su velike, kaže Cvetojević. Dok u svijetu recesija jenjava, u Hrvatskoj vjerojatno neće stati zbog internih problema i dodaje da naše zdravstvo ne treba reformirati zbog recesije, nego zbog bolesti koje je ono unutar sebe imalo, a recesija je ih je pogoršala.

„Problem neplaćanja u trenutku recesije je barem dvostruko teži nego, primjerice, prije dvije godine, kad je novca na tržištu bilo, kad su krediti banaka bili dostupniji. Zato bolnice sve teže dobivaju isporuke, odnosno sve je manje tvrtki koje ih mogu kreditirati i toliko dugo čekati plaćanje. Imamo primjere da neke kliničke bolnice imaju dugove za nabavu nemedicinskog potrošnog materijala koji su još iz prošle godine, znači stari su godinu dana i više. U tom slučaju firma koja se javlja na javni natječaj, mora ukalkulirati 300 ili 360 dana u cijenu, a to u današnjim uvjetima znači 10 do 15 posto višu cijenu od one koju bi bolnice mogle dobiti, kada bi robu plaćale u normalnim rokovima. To produbljuje troškove u zdravstvu i krizu u zdravstvu“, zaključuje Cvetojević.