U Banci za srpanj Željko Ivanković analizirao je Vladino lipanjsko Izvješće o provedbi Programa gospodarskog oporavka. Prema njegovom mišljenju Program više nije reformski pothvat nego birokratsko ispunjavanje rubrika, brojne aktivnosti nisu reforme već redovni vladini poslovi, dok su neke pomodne, a druge besplodne. Sve se svodi na pokušaj sređivanja javnih financija. Programu nedostaje idejna vjerodostojnost koja bi osigurala potporu nužnu za uspješnu provedbu.

Vlade s ispodprosječnim fiskalnim rezultatima sklone su precjenjivati vlastite fiskalne dosege
 

Hrvatski je bankarski sustav među niže profitabilnima, a bez oporavka gospodarstva i novog kreditnog ciklusa jaz između domaćih i drugih banaka u Europi nastavlja se povećavati.

Viceguverner Češke narodne banke u intervjuu za Banku govori kako je skeptičan kad je riječ o oporezivanju bankarskih profita jer takav porez povećava moralni hazard, a financijski sustav čini neprivlačnim za nove investitore.

Na vlastitoj smo koži iskusili kako neovisna valuta ne samo da amortizira udare nego je i dodatno sredstvo u rukama monetarne politike. Naravno, ona može i širiti udar, posebice u zemlji s visokim deviznim zaduženjem, komentira u intervjuu za Banku, direktorica za monetarnu strategiju Središnje banke Mađarske.

Iako su neke zemlje regije dobro plivale kroz krizu, njihovi fiskalni tereti i nesigurnost u eurozoni počinju gušiti gospodarski oporavak. Zato i uspješnu Slovačku čeka usporavanje rasta, a pitanje zaduženosti mora doći na red i u Poljskoj.

Svakog ljeta ožive priče o strateškoj ulozi hrvatskog turizma. Saša Poljanec Borić objašnjava kako niskoakumulativni turizam, koji se bazira na 60 dana rada godišnje, definitivno nije strateška grana te da je pogrešna percepcija povezana s ulogom turizma u socijalizmu.

Kriza je kupce pretvorila u kritičnije, izbirljivije, aktivnije i informiranije ljude koji silom prilika manje troše. Kad jednog dana sve ovo završi potrošači će se vratiti starom životu, ali bit će i onih koji će ostati na nižoj razini potrošnje jer će usvojiti novi životni stil.

Potrošački kod je krenuo 2005., otkad HTV ima obvezu da emitira specijalizirani program za potrošače. Danas je među najgledanijim emisijama, a urednice Smiljanić-Grubišić i Horvatić “istjerujući“ istinu za prevarene potrošače priznaju kako ponekad taknu u osinje gnijezdo.

Zasad 11 privatnih proizvođača prodaju HEP-u struju iz obnovljivih izvora, a broj prijavljenih projekata snažno raste. Razgovarali smo s nekima od njih: s Končarom (vjetroelektrane), na farmi Osatina (bioplin), te s Ljubomirom Majdandžićem koji prodaje struju iz solarnih izvora.

Mali je broj visokoobrazovanih sposobno pokrenuti vlastite poslove. Školuje ih se kao da će svi biti znanstvenici, a ne poduzetnici i radnici, objašnjava Goran Radman s veleučilišta VERN’ greške u obrazovanju.

Amerikanci su nezadovoljni radom agencija koje bi ih trebale štititi kao potrošače. Umjesto gomilanja propisa i osnivanja bezbroj ustanova za primjenu propisanih pravila potrebna je oštra i poštena državna kontrola privatnog sektora.

Najobrazovaniji su i najviše zarađuju oni koji su umjereno sretni i zadovoljni, oni koji na ljestvici zadovoljstva od 1 do 10 zaokruže broj 8.

Mladi ne znaju ili se ne žele izjasniti o prihodima domaćinstva u kojemu žive; vjerojatno zaista ne znaju ili ne brinu o tome tko ih i kako financira. To objašnjava i njihovu višu razinu sreće. Zanimljivo je da su djevojke svjesnije teškoća.

Kad čovjek shvati gdje uzalud troši vrijeme i kad postane svjestan vlastitih motiva, jakih strana i svoje strasti, sam može presložiti svoj posao i radno mjesto učiniti privlačnijim, postati zadovoljniji i postići bolje rezultate. Riječ je o job craftingu.

Unatoč većem usmjerenju na domaće tržište ne treba očekivati da će se inozemno zaduživanje jednostavno zaustaviti, a budući rast temeljiti na domaćim izvorima štednje.

Za razliku od ostalih država regije veliko zaduživanje Slovačke može se opravdati fokusiranjem te zemlje na izvoz i izravnim ulaganjima u gospodarstvo.

S negativnim trendovima na tržištu rada početkom ove godine smanjena je i potražnja za nenamjenskim kreditima. Buduće naznake oporavka gospodarstva očekuju se u najboljoj varijanti tek od trećeg tromjesečja ove godine.

Komparativna analiza kreditnog rasta u zemljama jugoistočne Europe otkriva kako je samo Hrvatska imala minus u kreditiranju nefinancijskog privatnog sektora u 2009.

Phillipsovu krivulju ima smisla ugraditi u analizu hrvatskog gospodarstva i primijeniti je s time da je omjer skoro 1:1, jedan postotni poen inflacije za jedan postotni poen nezaposlenosti.

Autori knjige Korupcija u hrvatskom zdravstvu analiziraju sveprisutnu korupcijsku hobotnicu, prikrivenu zakonima i pravilnicima i odjenutu u ruho humanosti, zaključujući kako je neophodno stvaranje novog morala koji bi podržavao borce protiv korupcije, a obilježavao korumpirane osobe.

Svjetskom ekonomijom već dominiraju dvije industrije, osiguranje i zabava, a izgleda da na njima leži i budućnost. Osiguravat ćemo sebe i sve oko sebe, a zabava će postati najveća industrija “futuretainment svijeta“. Bit ćemo hipernomadi, a samo će mega sportsko-zabavni spektakli biti mjesta stvarnih druženja.

Prva knjiga tematizira nogomet kao silu ujedinjenja, dok je druga potpuno drugi svijet - dvojica psihologa objašnjavaju sjećanja, zapažanja, pamćenja..

Mnogi bi odrasli mogli učiti od mladog glazbenika, sjajnog udaraljkaša s jednom nogom u svjetskim glazbenim vodama, koji o važnim stvarima u životu misli zrelije i mudrije od svojih osamnaestogodišnjih prijatelja.