Čini se da strategija učinkovitog korištenja energije čak može biti zamašnjak gospodarskog razvitka, ali nikad se ne zna što će sve ljudi u tom poslu pokušati izvući za sebe i - pogriješiti.

Nova gospodarska strategija Japana u slabostima i problemima doista vidi prilike za razvoj. Poučno za sve kojima japanski stil života i rada nije u krvi, piše Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, u lipanjskom izdanju Banke.

Bivši zamjenik poljskog premijera i bivši predsjednik Poljske nacionalne banke komentira kako zaklinjanje europske elite u solidarnost i socijalnu koheziju nema veze s problemima Unije.

Kako je monetarna unija u Europi postala talac kratkoročnih interesa i loših ekonomskih ideja, piše Velimir Šonje.

Više nije pitanje samo što mi trebamo činiti kako bismo prihvatili euro, nego i što druga strana treba raditi da bismo mi željeli ući u monetarnu uniju, no prije ili kasnije izračunat ćemo zašto nam se to isplati.

Što se događa s eurom, koliko su za njegovu slabost krivi špekulanti, kako funkcionira veza “tržište-psihologija“ i možemo li vjerovati dolaru, pa i štedjeti više u toj valuti, za Banku komentira Zvonimir Akrap, direktor trgovanja, prodaje i brokerskog poslovanja Société Générale Splitske banke.

Goran Granić u intervjuu za Banku govori o energetskim perspektivama te objašnjava zašto je Strategija energetskog razvitka Hrvatske do 2020. nepotreban dokument i zašto se državni interesi u energetici ne trebaju ostvarivati na račun državnih tvrtki.

U krizi se građevinski sektor okreće novom pristupu - zelenoj gradnji koja štedi energiju, smanjuje zagađenje te pronalazi alternativne izvore energije. Povećanje energetske učinkovitosti kao biznis sektor ima perspektivu, a za magazin Banka smo razgovarali s firmama koje se time bave.

U američkom mainstreamu problem imigracije danas je ilegalno useljavanje. O legalnom postoji neka vrsta konsenzusa jer “svatko ima pravo doći u Ameriku, ako stane u red, odnosno ako ne krši zakon“. I nije problem što je guverner najveće savezne države Austrijanac, gradonačelnik Beverly Hillsa Iranac, a u Silicijskoj dolini živi i radi oko 200 tisuća Indijaca i 40 tisuća Izraelaca.

Kontroverzni Christopher Caldwell tumači kako je Europa sama sebi stvorila nerješiv problem s imigrantima, posebno islamskim, koji su nespremni na prilagodbu domaćoj kulturi, iako nije točno da se svi protive asimilaciji.

Neki šefovi uvijek moraju biti najpametniji, ne ostavljajući “prostora“ svojim ljudima, ali ima i onih koji timu i pojedincima omogućavaju da zablistaju.

Splićanka s boravkom u Zagrebu bankarica je EBRD-a s najviše odrađenih projekata. Četrdesetak projekata u dvanaest zemalja, vrijednih više od milijardu eura, doista je impresivna brojka.

Ulaskom u Asseco, jednu od najjačih europskih IT grupacija, stvorena je prodajna mreža koja je rješenjima hrvatskih kompanija otvorila znatno šire tržište, kaže Dražen Pehar.

Piše Majda Rijavec

Danska je najsretnija zemlja na svijetu ne jer je najbogatija nego jer je izrazito socijalna država - obrazovanje i zdravstvena zaštita su besplatni, a po izdvajanjima za djecu i starije je na prvom mjestu u svijetu. Naravno, zato su porezi vrlo visoki ali to izgleda nikoga ne smeta.

Stanovnici Like, Korduna i Banije najnezadovoljniji su, a zajedno sa Slavoncima čine hrvatske regije u kojima je akumulirana najveća količina negativne energije.

Instrumenti osiguranja u faktoringu su isključivo mjenice i zadužnice, pa je vrlo teško naplatiti potraživanje ako kompanija “zaglavi“.

Dosadašnje se porezne olakšice za građane koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju ukidaju i bit će, prema najavama Vlade, prenesene na poslodavce koji svojim zaposlenicima odluče uplaćivati treći stup mirovinskog osiguranja.

Naizgled povoljna statistika o smjerovima u hrvatskoj robnoj razmjeni nema nikakvih dodirnih točaka s konkurentnošću.

Svaki porast kamata za zemlje u kritičnoj skupini znači novi trošak i mogućnost da njihov dug postane neodrživ.

Mađarska je najveće pozitivno iznenađenje u prvom tromjesečju - prognoze su govorile o padu gospodarstva od 2,1 posto, a BDP je porastao 1 posto.

Za stopu rasta od 0,3 posto, koliko se predviđa u ovoj godini, stopa nezaposlenosti smanjit će se za prosječno 3 posto, ali treba napomenuti da Okunov zakon nije simetričan.

Ovogodišnji 45. zagrebački salon nazvan jednostavno Tržište dobio je umjetnine s cijenom. Zajedno skromni i neskromni umjetnici - bunt protiv mjesta kakvo imaju na tržištu, ali i hrvatske gospodarske stvarnosti.

Predstavljamo knjige 'Druga smrt neoliberalizma', autora Slavoja Žižeka, te 'Sretan Vam kraj svijeta... kakvog ste poznavali', djelo Krešimira Mišaka, koje bi zbog peticije protiv emisije Na rubu znanosti moglo privući još više pažnje.

Publika dolazi, ali se za svaki popunjeni stolac moramo boriti puno više negoli prije krize, govori Erika Krapinec nakon niza godina provedenih u marketinško-propagandnoj službi kazališta Komedija.