Piše Željko Ivanković

Hrvatski su građani bili spremni napustiti jednakost u oskudici, utoliko je fer šansa najmanje što imaju pravo zahtijevati i dobiti. Međutim, rizici s kojima se suočavaju nisu rizici sve intenzivnije tržišne kompeticije, nego rizici izloženosti preziru, isključenosti i odbačenosti, upravo oni rizici s kojima se suočavaju nezaposleni. 

Vlade jugoistočne Europe su na krizu odgovorile slabo ili nikako. U konačnici nas mogu spasiti samo razumne fiskalne politike, razumni političari i razumni glasači

Analitičar Mario Švigir piše o tome što se može naučiti od oca ekonomskog liberalizma Adama Smitha koji je prije više od 200 godina zaključio da treba raditi i s ljudima i ulagati u rad kako bi se on prilagodio podjeli rada u tadašnjoj Europi

Reforme nekome uskraćuju novac  i donose otkaze, pa otud otpori njihovoj provedbi. Razlog za odgodu reformi  je i nespremnost da se prizna problem, a umor od započetih i propalih reformi također povećava otpore promjenama.

Kompanije ne propadaju zbog short sellera, pa pravila koja ih ograničavaju ili zabranjuju ne mogu ojačati povjerenje investitora i promovirati efikasnost tržišta.

Rasprave o odnosu ljudske prirode i ekonomije svode se na dva pitanja: prvo, kako ljudska priroda utječe na nastanak pojedinih ekonomskih sustava i, drugo, je li ljudska priroda dovoljno dobar kriterij za procjenu ekonomskih učinaka pojedinih sustava?

Dugotrajna nezaposlenost vodi do političke, socijalne i ekonomske nestabilnosti. Socijalna cijena je visoka i plaća se u siromaštvu, porastu kriminala, propadanju regija, porastu zdravstvenih troškova i stvaranju uvjeta za rast nasilja, netrpeljivosti i terorizma
 

Dva su scenarija budućnosti rada s različitim socijalnim posljedicama - prvi je “društvo bez zaposlenja”, drugi “društvo pune zaposlenosti”  

Guverner slovenske središnje banke u intervjuu za Banku govori o gospodarskoj krizi, problematičnom mirovinskom sustavu, poziciji banaka, spremnosti Europske unije da pomogne članicama, isplati duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama i o slovenskim planovima za ulazak na hrvatsko bankarsko tržište.

U ovom broju Banke predstavljamo jedan od prvih složenijih i dugoročnih projekata koji radimo u suradnji s agencijom Hendal i osiguravateljskom tvrtkom Allianz Zagreb.  Pred vama su prvi rezultati Nacionalnog indeksa sreće (NIS), kompleksnog istraživačkog projekta koji je nakon šest mjeseci rada urodio plodom - pokazateljem prosperiteta nacije koji se ne fokusira isključivo na ekonomsko područje već uzima u obzir i ostale elemente koji utječu na zadovoljstvo životom, odnosno sreću.

Fiskalnih prilagodbi u Hrvatskoj gotovo nije ni bilo, usprkos krizi, ukupna potrošnja opće države rasla je po godišnjoj stopi od 8,8 posto u 2008. i 5,6 posto u 2009. godini. Druge zemlje u regiji, poput Letonije i Rumunjske, drastično su skresale stope rasta javne potrošnje.
 

Smatra se da su farmaceutska industrija i zdravstvo, uz prehrambeni sektor, jedini otporni na recesiju. Rast bilježe i neki trgovački lanci te elektroničko trgovanje
 

Angela Merkel je shvatila da Nijemci nisu preboljeli marku, simbol svoje velike poslijeratne moći. Moguće je da će se nesporazumi pojačati, a njemački euroskepticizam narasti bude li se previše napadalo njihovo shvaćanje eura kao uvećane marke ili marke pod drugim imenom.

Povodom EU samita na kojemu je krajem ožujka postignut okvirni dogovor za pomoć Grčkoj prenosimo kolumnu bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova i vicekancelara.
 

Turska je ciljala važna trgovinska i politička partnerstva te zahvaljujući tome uspjela i u godini krize zadržati izvoz iznad 100 mlrd dolara.
 

U Kini ima previše muškaraca, a gomilanje novca jedan je od načina kako pobijediti na kompetitivnom bračnom tržištu.

Istraživanja pokazuju da samo 9 posto poduzeća izlaze iz recesije jača nego ikad. Pobjednici su oni koji selektivno smanjuju troškove i posvećuju više pažnje operativnoj učinkovitosti od konkurencije, u isto vrijeme dosta ulažući u budućnost - potrošnjom na marketing, istraživanje i razvoj i u novu imovinu.

Banke tijekom ove godine ne planiraju dodatno poticati kunsku štednju, ali ne predviđaju ni značajniji pad kamata.

Umjesto nekadašnjih gubitaka na tečajnim razlikama leasing društva sad nižu gubitke zbog problema u naplati.

Kriza je zaustavila rast nebankovnih financijskih posrednika, pa banke i danas u Hrvatskoj imaju 75 posto ukupne imovine financijskog sektora.

Zemlje koje kroz krizu nisu mogle bez MMF-a imaju iskustvo bolnih zahtjeva, posebno za smanjenje javne potrošnje. U Rumunjskoj ide teško, a i u BiH su dogovorene nove mjere za kontrolu javnih rashoda.

Pozitivan utjecaj smanjenja deficita robne razmjene polako će se topiti kako se stope promjene uvoza i izvoza budu izjednačavale.

Ako Hrvatska bude rasla po medijalnoj stopi od 2 posto, trebat će cijeli radni vijek - 36 godina ili do 2043. - da podvostruči kupovnu moć.

Znanje je, za razliku od nafte, beskonačan resurs neograničene vrijednosti. Ekonomija znanja koja se temelji na takvoj nematerijalnoj imovini potpuno se razlikuje od industrijskog gospodarstva i nudi nove koncepte upravljanja i razvoja

Danas je za sreću partnera potrebno razdvojiti račune, a donedavno je svijest o zajedništvu i potreba da se dijele prihodi i troškovi bila dovoljna da ispuni srećom običan ljudski život

Pariški Centre Pompidou ili londonski Tate moguće su adrese na kojima će Marinko Sudac otvoriti reprezentativnu izložbu radova koji su dostupni u virtualnom muzeju. Nakon domaćih izložbi došlo je vrijeme da se vrijedna kolekcija pokaže svjetskoj publici i struci.

Direktor zadarskog Arsenala Tomislav Karamatić brine o tome da različiti sadržaji uspješno žive pod krovom prekrasne mletačke zgrade.