Rast izdvajanja za pravosuđe i broja odvjetnika ne jamči da se formira poticajno poduzetnič-ko okruženje; možda je upravo suprotno - sve je više skupih i neproduktivnih sukoba.

Hrvatski ispitanici podržavaju reforme, važan je rezultat najnovijeg europskog istraživanja koje je pokazalo da 76 posto njih misli kako Hrvatska treba promjene, 67 posto ih je spremno podnijeti žrtve za dobrobit budućih generacija, a 56 posto vjeruje da kriza olakšava promjene.

Hrvatski poduzetnici bježe od prikupljanja kapitala novim izdanjima dionica na burzi ili dokapitalizacijama fondova rizičnog kapitala jer se ne žele odreći dijela vlasništva i dosadašnjeg načina upravljanja.

Nudim na razmišljanje desetak mjera kao dodatak obvezne provedbe dosad prihvaćenih, ali nikad provedenih mjera Vlade.

Ove će godine HBOR odobriti 10 milijardi kuna kredita, znatno više nego lani, najavljuje Anton Kovačev, predsjednik Uprave razvojne i izvozne banke.

Država je u moralnom smislu bankrotirala. Kako i s kime naprijed, budući da su mnogi pripadnici političke i gospodarske elite diskreditirani? Put je dug i bolan. Grčko društvo još nije spremno za ovu odiseju, niti je uvjereno u njenu dobrobit.

Analiziramo kako je dvadesetak tvrtki u regiji prebrodilo tranziciju - od sigurnosti zajedničkog tržišta i planske ekonomije morale su se prilagoditi sasvim novom modelu poslovanja. Neke su preživjele, neke nestale, a nekoliko njih zavladalo je jugoistočnom Europom.

Predstavljamo sedam poduzetničkih primjera iz različitih djelatnosti koji dokazuju da u gospodarstvu nije sve stalo. Većina njih očekuje kredite za investicije.

Na temelju jačanja ICT sektora i gospodarskog rasta nastao je i globalni projekt Smart 2020 kojemu je cilj smanjiti emisiju ugljičnog dioksida do 2020. godine. Među dvadesetak svjetskih projekata uvršten je i e-zdravstvo zagrebačke kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Projekt e-zdravstvo koji su razvili i implementirali u kompaniji Ericsson Nikola Tesla dokazuje da hrvatski stručnjaci znaju i mogu stvoriti proizvod koji je konkurentan na globalnoj razini, ali pitanje je bi li taj prozvod bio globalno prepoznat bez podrške matične globalne korporacije.

Fiskalna kriza ne može ostati isključivo unutar granica slabijih gospodarstava eurozone jer je to kriza morala zapadnog svijeta. Zato su njene posljedice mnogo dublje.

Kalifornijski bi bankrot štetio Americi više od grčkog Europi, ali Washington ne plaća dugove svojih saveznih država zbog strogih pravila o trošenju javnog novca u lokalnoj upravi.
 

S uglednim slovenskim znanstvenikom, ekonomistom i pravnikom Franjom Štiblarom razgovaramo o iskustvima Slovenije u EU, vjerodostojnosti eura, dužničkoj krizi, malim zemljama na jugu Europe te ideji solidarizma

Između visokih rizika zbog lošeg gospodarstva i optimizma koji donose krediti s nižim kamatama banke traže nove prilike i klijente. Spremne su na novi rizik, ali ne na veliku avanturu ako to netko od njih očekuje.

Najveća je prepreka korporativnim transformacijama kako brzo provesti odvažne nove ideje. No šest je grešaka koje mogu potkopati napore za promjenom.

Jubileji su poznati iz židovske tradicije kao godine u kojima su se opraštali dugovi. Svake pedesete godine zemlja se vraćala u vlasništvo svog prvobitnog gospodara, robovi su se puštali na slobodu... Jubilej kao ideja socijalne pravde zanimljiv je i danas kad se traži lijek za ekonomske probleme i bolesti koje muče društvo.

Tek krajem 2010. moguć je početak rasta nenamjenskih kredita, dok je značajnije povećanje stambenih kredita nemoguće prije 2011. godine.

Štedionica bi najprije anketirala svoje štediše da vidi koliko je zainteresiranih za kupnju stana, a na jednom projektu moglo bi surađivati i više stambenih štedionica.

Ukidanje kriznog poreza i uspješna suradnja banaka i HBOR-a u kreditiranju poduzeća mogli bi dati određeni zamah gospodarstvu, ali u srednjem i dugom roku ne rješavaju problem. Jednaka je iluzija očekivati da rast inozemne potražnje i dobra turistička sezona Hrvatsku mogu izvući na održive stope rasta.
 

Dok Česi povećavaju prognoze rasta u 2010. nadajući se izvozu, većina zemalja regije ne može računati na puno više od stagnacije.

Nakon što je već početkom prošle jeseni započeo realni pad, krajem 2009. prosječna je neto plaća u Hrvatskoj zabilježila i nominalni pad na godišnjoj razini.

Tri su temeljna faktora rasta: zemljopisni položaj, otvorenost prema svijetu te  kakvoća institucija, odnosno politička ekonomija. Samo u prvom Hrvatska stoji jako dobro, a u posljednja dva jako loše.
 

U knjizi Protiv ljubavi američka teoretičarka kulture Laura Kipnis piše o životu u paru kao utrci visokog rizika za koju ne dobivamo uputstva za upotrebu. Kada stvari dođu na sud, Eros nezaustavljivo prerasta u Thanatosa. Činjenica je da brakovi traju sve kraće, sklapamo ih sve rjeđe, razvodimo se sve češće. Znači li to da više uopće ne vjerujemo u ljubav?
 

Drama Ivana Vidića o bankaru, koja će se uskoro prikazati u Gavelli,  zanimljiva je priča o današnjem turbulentnom vremenu.

Jesmo li neophodni ili lakozamjenjivi u vremenu rasta otkaza i nezaposlenosti ovisi o nama samima. Treba dati sve od sebe, pokazujući što i koliko kvalitetno možemo raditi ne pristajući na “ulogu jednog od zupčanika u mehanizmu“.

Jedna od naših najuglednijih fotografkinja, predavačica  na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, nakon sjajne izložbe Neplodna tla otkriva kako se nakon dvadesetak godina u fotografiji i dalje bori za bolji život - s objektivom u ruci.