Svede li se tvrtka na skup ugovora između vlasnika kapitala i zaposlenika, vjerojatna je posljedica zaostajanje razvitka intelektualnog kapitala.
 

Prije deset godina u Lisabonu je prihvaćena strategija prema  kojoj je EU trebala do 2010. postati najkonkurentnija na svijetu. Vjeruje li itko da je taj zadatak ispunjen?
 

Nove Vladine antikrizne mjere  sigurno će povećati proračunski deficit i državni dug, a narušit će i tržišno natjecanje. A koliko će nas one koštati vidjet ćemo, nažalost, tek pri rebalansima proračuna.

Kada svi s nestrpljenjem očekuju Vladine mjere pomoći gospodarstvu, a proračun balansira na samoj granici ostvarivoga, najbolje bi bilo što prije ukinuti krizni porez i tako ohrabriti potrošnju.

Predsjednica Europskog patentnog ureda Alison Brimelow u ekskluzivnom intervjuu za Banku govori o ekonomiji znanja, koliko se zaštita patenata sukobljava s promocijom javnog dobra i načelima slobodnog tržišta te o trendovima zaštite intelektualnog kapitala u području zaštite okoliša, ICT-u i drugim industrijama.
 

Iako je riječ o osobnom broju OIB nije proglašen povjerljivim i osobnim podatkom, a u javnosti ne postoji ni minimalna svijest o njegovom neodavanju. Tako je privatno postalo  javno, što će rezultirati  neželjenim posljedicama: krađom podataka i identiteta.

Troškovi patentne zaštite inovacije mogu narasti na 50 tisuća eura pa nacionalno patentiranje ima smisla samo u zemljama u kojima se očekuje komercijalizacija. Tri hrvatske tvrtke - Ruđer inovacije, Luminus grupa i Geofoto - svaka na svoj način nastoje afirmirati i zaštititi svoj intelektualni kapital.

Konzervativac, euroskeptik i najvjerojatniji novi premijer, Cameron je početak novog i važnog razdoblja Velike Britanije iz dvaju razloga: ekonomskog, zbog izlaska iz krize, i političkog, zbog odnosa prema EU.

Otpor najavljenim promjenama je logičan, no opasno je što financijska industrija više ne osjeća potrebu za izbjegavanjem publiciteta, nego je posegnula za svojom golemom financijskom moći i političkim utjecajem.

IBM u Zagrebu 2. ožujka organizira Banking day na kojemu će predstaviti nalaze istraživanja o bankarstvu na putu oporavka. Analitičari IBM-a zaključuju kako je ovo odlično vrijeme za povratak povjerenja javnosti i državnih institucija u banke.

Regulator kontrolira ispunjavanje brojčanih kriterija u bankama, ali odobrava i imenovanje uprave te nameće neke organizacijske zahtjeve. Što se dogodilo u Hrvatskoj poštanskoj banci čija je Uprava završila u pritvoru?
 

Štednja stanovništva ove bi godine mogla porasti tek vrlo blago, a i snižavanje kamata govori da je prošlo razdoblje velikog natjecanja banaka.

Raskid osiguranja je loša opcija jer tek nakon isteka polovice trajanja ugovora korisnik ne gubi i može dobiti iznos koliki je uplatio.

Na tekst o faktorima rasta Brdo regresija, nigdje rezultata objavljen u Banci iz siječnja 2010. reagirao je dr. sc. Josip Tica, docent na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatska je prosječna stopa rasta od 1995. do 2008. bila oko 4,3 posto. Koji su faktori na to utjecali?

Krajem veljače državi dospijeva euroobveznica u iznosu 500 milijuna eura, a početkom ožujka kunska obveznica nominalne vrijednosti 3 milijarde kuna.

Spor ekonomski oporavak i skori parlamentarni izbori u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj najveće su prepreke bržem smanjenju proračunskih deficita.

Najveći doprinos rastu izravnih inozemnih ulaganja u trećem tromjesečju 2009. godine došao je od rasta ulaganja u trgovinu na veliko i financijsko posredovanje.
 

Rast zaposlenih žena najveća je globalna sociološka i ekonomska promjena. Kompanije što prije trebaju shvatiti potencijal rastuće ženske ekonomije.

Dok na Zapadu ekonomska snaga žene raste, u Hrvatskoj im utjecaj slabi, unatoč boljem obrazovanju i boljim menadžerskim sposobnostima.

Trend rast zaposlenosti žena tijekom zadnjih pola stoljeća u svijetu, ali i u Hrvatskoj, još nije proizveo i očekivani civilizacijski učinak - promjenu društva u smislu veće tolerancije, manjeg nasilja i veće solidarnosti sa slabijima.

Zavrnite rukave, srednja životna dob od 43 do 65 godina vaša je najbolja i posljednja šansa da postanete ono što zaista jeste.

Kratko spavanje do 10 minuta je korisno pa nekoliko minuta sna tijekom dana, makar i za radnim stolom, može doprinijeti boljem radu.

“Balkanizaciju religije“ autor širi na okvire današnje Europe. U trenucima velikih promjena narodi se vraćaju prošlosti, sjećanju, ne bi li u njima pronašli upute za budućnost. Europa je puna takvih previranja: u Italiji rastu zajednice sikha, u Britaniji žive milijuni muslimana i hindusa, u Njemačkoj se osnivaju budistički samostani.

Sigurnost i zaštita privatnosti ostaju ključni problem internetskih društveih mreža. To ih neće zaustaviti, ali će ih njihov razvoj značajno modificirati: postat će ekskluzivnije, kompanije će ih više koristiti, porast će broj mobilnih korisnika...

Animator, ilustrator, profesor na odsjeku za animaciju zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, želio bi "barem na dva sata biti ministar kulture"