Piše Dančo Markovski, veleposlanik Republike Makedonije
Osnovni je cilj Vlade Republike Makedonije u zadnje dvije godine bio da putem revidiranja fiskalne politike i protukriznih mjera olakša posljedice svjetske ekonomske krize. Aktivnosti u sljedećem razdoblju bit će usmjerene ka održavanju strateških prioriteta koji se odnose na gospodarski rast i konkurentnost, povećanje stope zaposlenosti i životnog standarda.
Prioritetno je i poboljšanje klime za biznis te povećanje investicija i energetska učinkovitost. Iduću 2011. možemo nazvati godinom postupnog razvoja i pokretanja investicija. Temelj toga predviđen je u proračunu kroz projekcije porasta kapitalnih investicija za čak 29 posto.
Unapređivanje klime za biznis i otklanjanje administrativnih zapreka mjere su koje su u fokusu Vladine politike kako bi se kreirale jednake mogućnosti za gospodarski rast.
Zadnja financijska kriza ukazuje na potrebu za kontinuiranom primjenom pažljivih mjera, usmjerenih na srednjoročne projekte. Štoviše, kriza je bila test koji je trebao pokazati je li Makedonija spremna da se ponaša disciplinirano, uz primjenu mudrih makroekonomskih politika. Brza i pravodobna reakcija tijekom ove krize i uspješno održavanje monetarnih ciljeva pokazuju da smo uspjeli savladati taj test.
Dokaz spomenutog zaključka je i Forbesovo rangiranje Makedonije na 36. mjesto u konkurenciji sto zemalja, i to na temelju uvjeta za vođenje biznisa. Prenijet ću i njihovu ocjenu koja točno objašnjava financijsku situaciju u zadnje dvije godine: “U početku svjetske gospodarske krize Makedonija se suočila sa smanjenjem inozemnih investicija i kreditiranja te padom trgovinske razmjene. Financijski sustav je ostao stabilan. Makroekonomska stabilnost bila je održana uz dobro planirane makroekonomske politike, koje su utjecale na održavanje domaće valute.“
Investicijama ususret
U cilju izravnog poboljšanja direktnih stranih investicija gospodarski program Vlade Republike Makedonije obuhvaća niz olakšica poreznog sustava, jednošalterskog sistema usluga, pa sve do tzv. gospodarskih promotora i ekonomske diplomacije. Uloga promotora u smislu prezentacije “osobne financijske iskaznice“ Republike Makedonije, kao što su osobito niski porezi, mali proizvodni troškovi, jeftina te kompetentna radna snaga, kao i intenzivna promocija države u inozemstvu, doprinijet će većem zanimanju inozemnih investitora koji traže nove investicijske destinacije.
Republika Makedonija kao zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji korisnica je pretpristupnih programa EU, od prve generacije pa sve do najnovijeg pretpristupnog programa IPA.
Mogućnost iskorištenja oko 622 milijuna eura do 2015. godine iz sredstava IPA fondova pruža šansu našoj ekonomiji da postane kompetitivnija za europsko tržište i izgradi bolju biznis-klimu za investicije. Ono što se mora učiniti je podići učinkovitost iskorištenja tih sredstava, a uloga države ovdje je svakako vrlo važna.
Uvođenjem pretpristupnih programa pomoći uvedena su i europska pravila upravljanja javnim financijama, problem koji je bio prisutan u proteklom razdoblju.
Kad je riječ o bilateralnoj gospodarskoj suradnji Makedonije i Hrvatske, osim toga što su njihovi odnosi ugovorno najuređeniji u regiji, još nije postignuta željena razina. Osnovni problem daljnjeg unapređenja suradnje trebamo tražiti u nedostatku suradnje institucija sustava, posebice lokalnih samouprava dviju zemalja.
Naime, oni ne slijede duh interesa biznisa svojih kompanija, a i nedostatna je suradnja konkurentnih područja - regija. Ovome treba dodati i činjenicu da između dviju država još uvijek postoje kvote za određene proizvode, što je u suprotnosti s duhom CEFTA ugovora, čiji su potpisnici i Hrvatska i Makedonija.
Činjenica je da je u proteklih nekoliko godina ostvaren značajan iskorak u povezivanju oko 60-ak malih i srednjih kompanija, otvaranje gospodarskih predstavništava i proizvodnih pogona, što je pozitivno. Međutim, nameće se neophodnost traženja novih oblika suradnje, koji podrazumijevaju zajednički nastup na trećim tržištima.
Kad je riječ o regiji razvoj ekonomske suradnje ovisit će o daljem poboljšanju političkih odnosa, prakticiranju europskih načela vladavine prava i odlučnoj borbi protiv svih oblika korupcije. Pritom će međusobno povezivanje u područjima od zajedničkog interesa biti od iznimne koristi, imajući u vidu kompatibilnost industrijskog potencijala obiju država.
Od iznimne je važnosti da se učini napor za ponovno vraćanje kompanija na tržišta na kojima su nekad bile prisutne.
Ekonomski razvoj može biti održiv ako se on zasniva na jednakim uvjetima za strane i domaće ulagače.