Piše Stanimir Vukićević, veleposlanik Republike Srbije u Hrvatskoj
Artikuliranje vizije budućnosti je uvijek teško. No da opišem viziju Srbije i njenog bližeg i daljeg okruženja za drugo desetljeće trećeg milenija olakšava mi činjenica kako su se upravo u 2010. dogodili značajni pomaci koji su potvrdili osnovne konture vizije Srbije za iduće razdoblje.
Od početka ovog milenija Srbija je postojano radila na ostvarenju svojih strateških ciljeva, uključivanja u Europsku uniju i razvoja dobrosusjedskih odnosa u regiji.
Od demokratskih promjena do danas Srbija je poduzela širok spektar reformi kako bi se prilagodila kriterijima i tekovinama Europske unije.
Dobri rezultati su priznati u izvještajima o napredovanju. Svjesni smo toga da je teži dio tog puta pred nama, ali mi nemamo dilemu: Srbiju vidimo kao pouzdanu članicu Europske unije. Neki od naših susjeda će prije nas biti u tom prestižnom klubu, neki neće, no vjerujem da će do kraja desetljeća koje upravo počinje cijela regija zapadnog Balkana biti u Europskoj uniji.
U međunarodnoj javnosti imidž naše regije nosi tragove nesretnih i teških povijesnih zbivanja. Ipak, dosta se radi na postizanju stabilizacije regije. Uvjeren sam da su sve zemlje regije posvećene razvoju dobrosusjedskih odnosa i suradnje s ciljem da se ovo područje identificira kao regija mira, suradnje i prosperiteta.
Takvi odnosi stvorili bi novi imidž regije kao demokratskog i u svakom pogledu vrlo zanimljivog dijela Europe.
Srbija je s Hrvatskom dosta odmakla u procesu konsolidacije dobrosusjedskih odnosa i izgradnje međusobnog poverenja. Trenutačno odnose Srbije i Hrvatske odlikuje dinamičan i otvoren politički dijalog na predsjedničkoj, ali i na drugim razinama.
Značaj uspostavljanja srdačnih odnosa predsjednika Srbije i Hrvatske treba pravilno valorizirati, jer oni služe kao primjer ostalim institucijama i daju ton društvenoj klimi te političkoj kulturi u regiji.
Moje je najiskrenije opredjeljenje da dobru političku klimu trebaju pratiti i konkretni učinci u sferi ekonomije. Robna razmjena između Srbije i Hrvatske imala je rekordnu visinu u pretkriznoj 2008., a očekujem da će se u idućem desetljeću ta cifra povećati više puta. Osim toga Srbiji je važno da eliminiramo disbalans u plasmanu kapitala i trgovinski deficit s Hrvatskom.
U desetljeću koje dolazi očekujem sve bolju i razgranatiju suradnju Srbije i njenih susjeda na svim područjima. Vjerujem da će, i prije učlanjenja posljednjih zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju, regija već polovicom dolazećeg desetljeća imati intenzivnu međusobnu suradnju u domenama energetike, prometa, industrijske proizvodnje, turizma, poljoprivrede, vodoprivrede itd.
Pretpostavke za to su već prisutne. Naime, imamo sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA, radi se na standardizaciji i uzajamnom priznavanju isprava, certifikata, akreditacijskih tijela, bezvizni režim funkcionira, primjetan je sve veći broj turista koji odlaze kod svojih susjeda na odmore. Ono što također vodi u istom smjeru je i Dunavska strategija, uspostavljanje druge europske makroregije smještene na Dunavu, što će omogućiti da se još više potaknu prekogranične inicijative u ovim zemljama.
Vizija budućnosti Srbije i regije može se oslikati s nekoliko optimističkih riječi: povjerenje, prosperitet, Europa, a to u konačnici rezultira time da do 2020. ostvarimo bolji životni standard naših građana nego i u jednom desetljeću prošlog milenija.