Piše Nirupama Rao, indijska ministrica vanjskih poslova

Globalna kriza koja je uzdrmala svjetsko gospodarstvo duboko je potresla svijet, ali ni u njoj nisu svi jednako prošli. Dapače, na iznenađenje mnogih, nove zemlje i one u razvoju - uključujući tu i Indiju, Kinu i Brazil - prošle su kroz te složene, često i dramatične procese bolje od ostatka svijeta. Pritom je važno napomenuti da će se sličan trend nastaviti i u idućoj 2011. pa bismo stoga slobodno mogli reći kako te zemlje imaju gotovo ključnu ulogu u oporavku svjetske ekonomije.

Na čemu baziramo takve, nekome će se možda učiniti preoptimistične ili nedovoljno utemeljene, procjene?

Kao argument spomenut ću neke brojke. Primjerice, Međunarodni monetarni fond očekuje da će tzv. nove ekonomije i ekonomije zemalja u razvoju porasti sa 6 posto u 2010. na 6,3 posto u 2011. Time te zemlje ne samo da omekšavaju globalni učinak nedavne krize već i pomažu industrijaliziranim zemljama da brže krenu u toliko željeni i očekivani oporavak. A on je, znamo, još nesiguran i nestabilan u razvijenim svjetskim ekonomijama.

Ekonomije u razvoju su u ovim recesijskim vremenima važni pokretači globalne potražnje i tu je njihova uloga i značaj iznimno važna i nezaobilazna. No, kako bi se taj trend povećane potražnje održao i njime dalje mogao poticati brži gospodarski oporavak potrebna je prava kombinacija vladinih inicijativa i strategija.

Nova tržišta, naime, imaju veliku potrebu za ulaganjima na dugi rok, posebice u sektoru infrastrukture, što će potaknuti prijeko potrebnu dodatnu potražnju u globalnoj ekonomiji. Ti procesi i ekonomska kretanja stvorila su i ojačala srednju klasu čija kupovna moć sve više raste. Prema nekim procjenama ona u desetak novih ekonomija danas iznosi skoro 7 bilijuna dolara godišnje!

Jačanje srednje klase

Prognoze McKinsey & Company pokazuju da bi kupovna moć ovog rastućeg srednjeg sloja mogla u sljedećem desetljeću dostići 20 bilijuna dolara, što je dvostruko više od sadašnje razine potrošnje u SAD-u. Četiri najveće nove ekonomije - Brazil, Rusija, Indija i Kina (BRIC zemlje) - veliki su proizvođači i potrošači robe i usluga, a bit će važne za određivanje tempa, smjera i održivosti globalnog ekonomskog rasta. Posebno bih se željela osvrnuti na Indiju i kretanja u njenom gospodarstvu. U pet godina prije krize indijsko je gospodarstvo raslo prosječnom stopom od gotovo 9 posto godišnje.

Snaga Indije

Tijekom krize godišnji se rast usporio na 6,7 posto, što na svoj način govori o otpornosti indijske ekonomije. Kasnije, u razdoblju 2009.-2010., stopa rasta se još oporavila i porasla na 7,4 posto, a u 2011. i 2012. očekujemo da će se taj trend i dalje nastaviti i dostići stopu od 9 posto.

Snaga indijske ekonomije temelji se na visokoj stopi štednje i čvrstih ulaganja. Vladino promptno djelovanje u borbi protiv krize - fiskalni poticaji, paketi rasta i monetarno popuštanje - pokazali su se vrlo učinkovitima. Zdrav financijski i bankarski sustav, ograničeno izložen globalnim tržištima, zajedno s održivom domaćom potrošnjom, također je pomogao. Međutim, ono što razlikuje Indiju od ostalih novih ekonomija, posebice od Kine i zemalja jugoistočne Azije, jest domaća potražnja, a ne izvoz kao primarni pokretač rasta.

Povratak visokim stopama rasta u svijetu zahtijevat će široki oporavak potražnje. Ne treba ni spominjati da će do toga doći tek postupno, posebice u zemljama u razvoju. Stoga će indijske visoke stope rasta morati ostati ovisne o velikoj domaćoj potražnji. Kako bismo pravilno reagirali na ovaj izazov usredotočeni smo na ulaganja u infrastrukturne sektore poput energije, telekomunikacija, prometnica, luka i zračnih luka.

Javni sektor će i dalje igrati važnu ulogu, ali kako bi se riješio ogroman nedostatak kapitala bit će potrebna velika privatna ulaganja, domaća i strana, a pomoći će i javno-privatna partnerstva. No, istodobno moramo ulagati u ljudski kapital, podržavati razvoj i unapređivati vještine radne snage i kapacitet za inovacijama.

Recikliranje ušteđevine

Na skupu zemalja G-20, održanom nedavno u Seoulu, indijski je premijer Manmoham Singh naglašavajući važnost ulaganja u infrastrukturu predložio, što je još nekoliko državnika podržalo, sljedeće:

“Recikliranje viška ušteđevina u ulaganja u zemlje u razvoju riješit će ne samo neposrednu neravnotežu u potražnji nego će i pomoći da se riješe i razvojne neravnoteže. Drugim riječima, trebali bismo iskoristiti neravnoteže jedne vrste za rješavanje neravnoteža druge vrste.“

Prelaskom u drugo desetljeće ovoga stoljeća upotreba globalnih financijskih viškova, a tu svakako važnu ulogu imaju i globalne ušteđevine, za financiranje infrastrukture u novim ekonomijama i zemljama u razvoju ne samo da će pomoći rast tih zemalja već će stvoriti prijeko potrebnu dodatnu potražnju, a time potaknuti globalni oporavak.

Globalna uloga novih ekonomija tako će u nadolazećim godinama neizbježno rasti, ali ova će se promjena morati temeljiti na kooperativnim partnerstvima s razvijenim svijetom. Kad je riječ o Indiji njene su čvrste demokratske vrijednosti, sposobnost upravljanja raznolikošću i snažna ekonomska pozadina temelj trenutačnog globalnog položaja naše zemlje.

Copyright: Project Syndicate, 2010.