Piše Bernd Fischer, veleposlanik Njemačke

Godina 2011. za Hrvatsku će biti posebna. Prije svega, Hrvatska će proslaviti dvadesetu obljetnicu svoje neovisnosti. To je ujedno godina u kojoj, ako Hrvatska uspješno riješi svoje obveze i nastavi s reformama, mnogi predviđaju uspješan završetak pregovora o pristupanju Europskoj uniji, nakon čega će postati 28. članica EU. Njemački ministar vanjskih poslova o tome je koncem kolovoza u Zagrebu rekao: “Na putu prema EU Hrvatska je došla u ciljnu ravninu.“

Kako će njemačko-hrvatski odnosi izgledati ne samo u 2011. već u idućih deset godina?

Kako bismo odgovorili na to pitanje treba reći što zapravo čini njemačko-hrvatske odnose. Oni zasigurno nisu samo komunikacija službenih predstavnika dviju zemalja ili vlada. To je prije svega oko 300 tisuća Hrvata u Njemačkoj (zapravo više od milijun ukupno u zadnjim desetljećima), to je svake godine 1,5 milijuna Nijemaca koji provode svoj godišnji odmor u Hrvatskoj. To je mreža kulturne i znanstvene suradnje, desetine i stotine stipendista, službena i neslužbena partnerstva i prijateljstva gradova kao jedna od najstabilnijih mreža njemačko-hrvatskih veza. Samo u akademskoj 2009./2010. godini 222 Hrvata i 154 Nijemca bili su korisnici akademske razmjene. Ne zaboravimo ni onih više od 300 hrvatskih vojnika u Afganistanu, od kojih 270 djeluje u sklopu njemačkog kontingenta u misiji ISAF.

Njemačko-hrvatski odnosi i suradnja je npr. i njemačka potpora razminiranju u Hrvatskoj: do danas je Njemačka izravno s 8,5 milijuna eura financirala uklanjanje minske opasnosti na 5,5 milijuna kvadrata. To su jednako tako i već dugogodišnja zajednička mješovita povjerenstva Hrvatske i njemačkih zemalja Bavarske i Baden-Württemberga koje se bave unapređenjem vrlo konkretne suradnje u brojnim područjima. To je oko 300 njemačko-hrvatskih poduzeća registriranih u Njemačko-hrvatskoj industrijskoj i trgovinskoj komori. To je temelj za budućnost.

Područje jugoistočne Europe ostat će i nadalje posebno važno u aktivnostima Njemačke, zacijelo i Hrvatske. Procjenjujući dva protekla desetljeća, jugoistočna Europa općenito znači stabilizacijski uspjeh, uz činjenicu da je potrebno još puno toga učiniti. Hrvatska će vjerojatno biti svojevrstan motor ili pokretač u jugoistočnoj Europi, kao što je to već danas slučaj. Važno je i u nacionalnom i u internacionalnom okviru promicati čvrst pravni sustav, vjeru građana u snažnu arhitekturu sigurnosti - ruka suradnje koju Njemačka pruža u svakom trenutku je tu.

Zajednička budućnost u Europi

Njemačka iduće godine počinje s dvogodišnjim nestalnim članstvom u EU, kakvo je Hrvatska imala 2008. i 2009. godine. U skoro svim pitanjima međunarodne sigurnosti Njemačka sa svojim europskim i transatlantskim partnerima zastupa ista ili vrlo slična stajališta u sklopu Vijeća sigurnosti UN, a kad je o sigurnosti riječ, ona će tijekom svog članstva nesumnjivo moći koristiti i mnoge aspekte njemačko-hrvatske suradnje.

U gospodarstvu će se vrlo snažne veze i isprepletenost širiti još više. Spomenutih 300 tisuća Hrvata u Njemačkoj skoro su predodređeni da kreiraju i razvijaju zajedničku budućnost Hrvatske i Njemačke u Europskoj uniji, osobito na području gospodarstva.

Sloboda kretanja kapitala i radne snage u EU, koje će Hrvatska postati dio, doprinijet će tome da se tradicionalni “smjer kretanja“ iz Hrvatske u Njemačku dopuni i postane dvosmjeran.

Ulazak Hrvatske u EU sa sobom donosi sve veći razvoj suradnje malog i srednjeg poduzetništva. Kao što smo tijekom njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma u lipnju ove godine primijetili, sve više njemačkih poduzeća sprema se za pojačani angažman u Hrvatskoj. To potvrđuje ne samo spomenuti forum već i posjet njemačkog ministra gospodarstva Brüderlea s gospodarskim izaslanstvom u studenome 2010.

Pritom naglašavam da je oblik suradnje s hrvatskim partnerima za koje su njemačka poduzeća zanteresirana joint venture. Dobre tradicionalne veze hrvatskog gospodarstva u južnoj hemisferi i prisutnost njemačkog gospodarstva diljem svijeta dobar su temelj za zajedničku suradnju i nastup na trećim tržištima. Ulaskom Hrvatske u EU doći će i do razvoja nove dinamike hrvatskog gospodarstva, a ujedno i do pojačane aktivnosti u izgradnji infrastrukture; nakon što je hrvatska mreža autocesta većim dijelom završena, prirodno je da će u prvi plan sve više izbijati izgradnja željezničke i lučke infrastrukture. Njemačka i na tom području može i želi biti partner Hrvatskoj. Slikovito rečeno, u postavljanju tračnica kojima će se Hrvatska priključiti gospodarskom vlaku Europe.

I naposljetku riječ-dvije o njemačkom jeziku. Raspolaganje vještinama temelj je uspjeha i u gospodarstvu. U te vještine spada i znanje stranih jezika.

Ne samo danas već naročito u budućnosti, nije pitanje koji strani jezik govorite već kojom kombinacijom stranih jezika vladate. Preko sto milijuna ljudi u Europi koristi se njemačkim kao materinjim jezikom. Stoga je logično da njemački bude u samom vrhu te kombinacije. Osobito želimo potaknuti mlade da prepoznaju brojne prednosti znanja njemačkog, da ga upoznaju, uče i koriste se njime, pa smo 2011. u Hrvatskoj proglasili godinom njemačkog jezika.