Piše Hongjoo Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku
Godinama je Hrvatska prosperirala na temelju privatne potrošnje i rasta pokretanog javnim investicijama, bez potrebe za poduzimanjem velikih tranzicijskih mjera, koje su već znatno uznapredovale među njenim susjedima.
Sada, kako ulazimo u 2011. godinu glavni gospodarski prioritet Hrvatske odnosit će se na oporavak od trenutačne recesije. Međutim, za oporavak gospodarstva potrebne su dalekosežne strukturne reforme.
Strukturne reforme potrebno je poduzeti u širokom spektru područja, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska usvojila sustav visokih plaća i velikodušne socijalne zaštite kakav postoji u sjevernim zemljama-članicama EU, ali bez jednake revnosti u pogledu inovacija, fleksibilnijih tržišta rada i visoke produktivnosti.
Radi postizanja fiskalne održivosti i rasta žarište reformi u Hrvatskoj za 2011. godinu trebalo bi se usmjeriti na dva glavna područja: javne politike kojima se smanjuje veličina države te njeguje zapošljavanje i rast u privatnom sektoru; i reforme obrazovanja u svrhu razvoja radne snage za 21. stoljeće koja je atraktivna privatnom sektoru.
Traži se novi Marko Polo
Godine 2011. obnovljeni se fokus treba staviti na ubrzavanje reformi kako bi se rast zemlje stavio na čvrste temelje. To za sobom povlači provedbu već najavljenog Vladinog Programa gospodarskog opravka (PGO).
Nadalje, to podrazumijeva i postizanje općeg socijalnog konsenzusa u vezi s reformama. I pristupanje EU i predstojeći izbori jedinstvena su prilika za pokretanje dijaloga o reformama kojima se rješavaju strukturne krutosti u sustavu, osobito one koje će osporavati sindikati i posebne interesne skupine.
Sada je vrijeme za promjene. Sada je vrijeme da se utroši politički kapital potreban za promjenu gospodarske dinamike države.
Ove reforme mogu biti suosjećajne, takve da ne utječu negativno na uistinu potrebite i ranjive umirovljenike, branitelje i ostarjele. Pronalaženje “predvodnika” reformi, agencija koje su voljne pokrenuti reforme i graditi im put, ali i koalicije sudionika koji su spremni provoditi reforme predstavljat će najvažniji izazov za zemlju tijekom 2011. godine.
Dinamika reformi mora se temeljiti na konsenzusu uz solidarnost svrhe. Hrvatskoj treba lider, predvodnik reformi i koalicija koja će podržati provedbu reformi. Lider koji će zemlju pomaknuti prema trgovinski intenzivnom putu rasta usmjereno prema van, koji će uvesti istočnoazijski model gospodarskog razvoja u ovu zemlju.
Stanovnike Korčule molimo: “Dajte nam još jednog Marka Pola da istočnoazijsko gospodarsko čudo dovede u Hrvatsku.”
Cijeli tekst dostupan je pretplatnicima magazina Banka ovdje.