Christine Lagarde

Iako je regija u kojoj djeluje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u početku pokazivala otpornost prema krizi, u konačnici je također pometena krizom, rekla je prilikom otvaranja zasjedanja Odbora guvernera na Glavnoj skupštini EBRD-a u Zagrebu francuska ministrica financija Christine Lagarde, koja ujedno i predsjeda Odborom guvernera.

Gubitak povjerenja među stranim ulagačima rezultirao je 50-postotnim padom izravnih stranih ulaganja. "Globalno gospodarstvo stabilizirano je uz značajne fiskalne i monetarne intervencije zapadnih vlada, što je povećalo proračunske manjkove i javni dug više nego što smo do prije nekoliko godina mogli zamisliti. U nekim zemljama, poput Grčke, ovo pogoršanje u javnim financijama u kombinaciji sa statističkim manipulacijama dovelo je do samorazarajuće spirale nepovjerenja. Iracionalna kretanja na tržištu zaprijetila su financijskoj stabilnosti eurozone. Iz tog smo razloga prošlog vikenda, zajedno s ostalim ministrima financija eurozone, žurno uspostavili mehanizam europske financijske stabilizacije kakav do sada još nije viđen", rekla je Lagarde.

Sigurno je da će prijedlozi Komisije vezani uz produbljivanje i jačanje Pakta o stabilnosti te mehanizmi za rano otkrivanje problema utjecati i na zemlje koje okružuju eurozonu. Želja je unaprijediti regulativu financijskih tržišta, u smislu transparentnosti, nadzora tržišta derivata, snažnije regulative za agencije koje određuju rejting, te da se uspostavi sustav za upravljanje i rješavanje krize koji bi dao doprinos javnom dobru, ne samo eurozone i Europske unije, već i mnogo šire. Stoga je važno da su u to uključene organizacije poput MMF-a, G20 i drugih međunarodnih financijskih institucija, smatra francuska ministrica.

Ulaganja EBRD-a u 2009. dosegla su rekordnu razinu od 8 milijardi eura, 50 posto više nego prethodne godine i bila su usmjerena prema najteže pogođenim državama i sektorima. Gotovo dvije trećine ulaganja kategorizirano je kao "odgovor na krizu". Ulaganja su poduzeta u suradnji s dioničarima banke, drugim financijskim institucijama - Svjetskom bankom, MMF-om, Europskom investicijskom bankom te institucijama Europske unije.

Bečka inicijativa, kojom je na poticaj EBRD-a uspostavljen presedan zajedničkog djelovanja javnog i privatnog sektora za rješavanje problema u privatnom bankarskom sektoru u regiji jugoistočne Europe, poslužila je europskim ministrima financija kao inspiracija za rješavanje Grčke krize. Ta kolektivna inicijativa pomogla je da se izbjegne povlačenje kapitala iz banaka u stranom vlasništvu u jugoistočnoj Europi i  dala je u pravom trenutku potrebnu likvidnost financijskom sektoru u toj regiji, a EBRD je u njoj odigrao važnu ulogu, istaknula je Christine Lagarde.

Erik Berglöf za Banku: Kriza je otkrila sve ekonomske neravnoteže

Već prošle godine iskazana je veća potražnja za financiranjem EBRD-a u zemljama u kojima posluje. Napravljena je dubinska analiza potreba regije na temelju koje je donesena preporuka da se temeljni kapital EBRD-a poveća za 10 milijardi eura. Odbor direktora podržao je prijedlog.

Povećanje se temelji na 9 milijardi eura kapitala na poziv i kapitalizacije pričuva u iznosu od milijardu eura, a uz to je predviđen mehanizam preispitivanja kojim će se za pet godina izvršiti prilagodba, ovisno o zahtjevima i korištenju, pojasnila je Lagarde.

Kao glavne zadatke EBRD-a u predstojećem razdoblju Lagarde je navela pomoć u izgradnji stabilnog financijskog sektora,  promicanje diversifikacije gospodarstva i razvoj industrija koje se temelje na znanju, promicanje energetske učinkovitosti i sigurnosti, modernizacija infrastruktura te jačanje političkog dijaloga i trgovine među zemljama regije.