Zasjedanjem Odbora guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u petak je službeno počela 19. godišnja skupština i Poslovni forum EBRD-a u Zagrebu.
Na otvaranju sastanka Odbora guvernera EBRD-a sudjelovala je i hrvatska premijerka Jadranka Kosor koja je istaknula da se zasjedanje odvija u značajnom trenutku za Hrvatsku koja je pred završetkom pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji. EBRD je, istaknula je, važan partner Hrvatskoj u nizu projekata od nacionalnog i regionalnog značaja. Hrvatska, rekla je, očekuje suradnju s EBRD-om u pokretanju novog investicijskog ciklusa i podršci poduzetnicima. Zato, napomenula je, Hrvatskoj odgovara povećanje kapitala EBRD-a kao i planirani rast ulaganja te banke u narednom razdoblju.
Program gospodarskog oporavka predviđa, između ostalog, pokretanje novog investicijskog ciklusa u područjima energetike, zaštite okoliša, navodnjavanja te infrastrukture, a ta su područja navedena kao prioriteti i u novoj strategiji EBRD-a za Hrvatsku, naglasila je Kosor.
Predsjednik EBRD-a Thomas Mirow rekao je da je kriza bila najteže i najizazovnije razdoblje za zemlje u kojima Banka posluje, ali da je politički odgovor u regiji Banke bio ohrabrujući. Nije bilo povlačenja iz integracijskih procesa, niti je bilo nazadovanja u tranziciji prema tržišnim gospodarstvima, ocjenjuje Mirow.
U mnogim zemljama u kojima banka posluje opravak je vidljiv, iako je relativno spor, a većina pokazatelja govori da će biti dugotrajan. Mirow smatra da temelji oporavka moraju biti makroekonomska i financijska stabilnost, odnosno da se mora spriječiti obnova makroekonomskih i financijskih neravnoteža, što podrazumijeva izbjegavanje prekomjernih manjkova u bilancama plaćanja i neodrživog rasta kredita.
Govor Thomasa Mirowa prenosimo u cijelosti
Prije krize zanemarivana su uska grla na putu prema ostvarivanju dugoročne konkuretnosti, upozorava Mirow. Postoji potreba za snižavanjem prepreka za osnivanje i napredak malih i srednjih poduzeća, za znatno snažnijim obrazovanjem, posebice na srednjoškolskoj razini, institucijama tržišta rada i mrežama socijalne zaštite koje će ograničiti rizike po pojedinca, ali će osigurati da troškovi rada ostanu konkurentni, te infrastrukturnim politikama koje će promicati regionalnu integraciju i ujednačavati geografske neravnoteže.
I ovom prilikom Mirow se založio za izbjegavanje zaduživanja u stranim valutama i oslanjanje na domaću štednju.
Tijekom 2009. EBRD je uložila 477 milijuna eura u 83 projekta u zemljama rane tranzicije i 727 milijuns eura u 51 projekt na Zapadnom Balkanu, rekao je predsjednik EBRD-a, uz najavu još jačeg angažmana.
"Kako bismo izbjegli preuranjeno smanjenje Bančine sposobnosti da podrži oporavak, predložio sam povećanje kapitala Banke za 10 milijardi eura. kada taj kapital na više ne bude potreban, isti bi mogao biti otplaćen. To je velika inovacija za međunarodnu financijsku instituciju", istaknuo je Mirow.
"Naš je zadatak ponovo rasplamsati i osigurati rast. S jasnom i usredotočenim strtegijom, snažnijom kapitalnom osnovom i poslovnim modelom, ojačanom organizacijom i opredjeljenim donatorima, EBRD ima snažan položaj koji će joj omogućiti da podrži zemlje u kojima posluje u ovommteškom razdoblju", zaključio je predsjednik EBRD-a Thomas Mirow.
Godišnja skupština i Poslovni forum EBRD-a, koji se održavaju 14. i 15. svibnja u Zagrebu, okupili su više od 2.000 sudionika iz političkog i poslovnog svijeta iz više od 60 zemalja. Europska banka za obnovu i razvoj, koja ima više od 60 članica, međunarodna je financijska institucija koja podupire projekte u 29 zemalja u regiji koja obuhvaća područje od srednje Europe do središnje Azije.