Svaki treći građanin Hrvatske štedi, najčešće u obliku depozita u bankama, zatim kroz uplate životnog osiguranja, a na trećem je mjestu čuvanje novca u čarapi.
To je rezultat istraživanja GfK o aktualnim i preferiranim oblicima štednje provedenog u rujnu na 1000 ispitanika.
Od kućanstava koja štede (njih 35%, vidi prikaz) svako drugo odgovara da ima štednju u banci, 42% uplaćuju životno osiguranje, 18% čuva novac doma, slijede stambene štedionice, dionice, različiti fondovi itd.
Aktualno istraživanje pokazuje nizak interes za tržište kapitala, za razliku od investicijskog dioničarskog 'booma' koji se zbivao prije krize.
Niti štednja izvan granica Hrvatske, koja je omogućena od početka 2011. nije privukla veliki broj štediša - prema anketi manje od jedan posto građana od onih koji imaju štednju odgovaraju kako štede u inozemstvu.
GfK je ekskluzivno za Banku proveo i istraživanje o ulaganju u osiguranje čije rezultate predstavljamo u specijalnom izdanju Tržište osiguranja, o čemu će biti riječi na okruglom stolu Životno osiguranje – istine i zablude u ponedjeljak, 28. studenoga 2011. u Novinarskom domu u Zagrebu.
Prijava na konferenciju
Cilj je bio istražiti odnos Hrvata prema ulaganjima u životno, zdravstveno i osiguranje imovine, poznavanje isplativosti različitih oblika osiguranja, te provjeriti na koje se informacije i čije savjete građani oslanjaju kad odlučuju o osiguranju.
Od 1000 ispitanika 15% njih odgovorili su da imaju životno osiguranje i većina planira nastaviti s uplatama osiguranja.
Trećina građana štedi, 15% ima životno
Odgovori o mogućnosti štednje u 2012. nisu ohrabrujući: samo 20 posto od 1000 ispitanih sa sigurnošću odgovara da će imati novac za štednju i ulaganja, 27 posto nije sigurno, a 49% znaju da za to neće biti prilike.
Cjelovito istraživanje bit će predstavljeno na okruglom stolu Banke na kojem će sudionici komentirati motive građana za štednju i ulaganja, mogućnosti za štednju u krizi te mjesto životnih osiguranja u usporedbi s drugim vrstama ulaganja hrvatskih građana.
Govornici su Snježana Bertoncelj iz Erste osiguranja, Igor Pureta iz Grawe Hrvatska, Tatjana Račić Žlibar iz Uniqa osiguranja, Tomislav Novačić iz Agram životnog osiguranja, Željko Jukić iz Croatia osiguranja te prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta.