Hrvatska udruga poslodavaca u hotelijerstvu (HUPUH) priopćila je danas da traži odgodu saborske rasprave o Prijedlogu nacrta Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Hotelijeri navode kako je "uređenje pravnih i ekonomskih odnosa vezanih uz tzv. turističko zemljište neophodno i strateški važno za razvoj hrvatskog turizma, no ne isključivo formalno, kao što se ovim nacrtom zakona pokušava, već i sadržajno". Osim na odgodu saborske rasprave hotelijeri pozivaju i na što hitnije formiranje stručnih timova koji će izraditi novi zakonski prijedlog.

No, zakon bi u sadašnjem obliku vrlo skoro mogao stupiti na snagu iznuđen kriznom stiskom u državnoj blagajni, smatraju stručnjaci.

Saša Poljanec Borić

Kako navodi Saša Poljanec Borić, stručnjakinja ekonomije i sociologije turizma sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, mada protivnici zakona imaju u mnogočemu argumentirane kritike, država će na silu progurati zakon koji joj omogućava izdavanje i naplatu koncesija za njezina zemljišta u hotelskim kompleksima i kampovima od kojih dosad nije zarađivala ništa.

U obrazloženju novog prijedloga zakona navodi se procjena o 22 milijuna četvornih metara neprocijenjenog zemljišta u kampovima, te da sveukupna površina zemljišta koja nije prilikom privatizacije unesena u kapital turističkih poduzeća iznosi čak oko 100 milijuna metara kvadratnih.

Iz Kamping udruženja Hrvatske doznajemo da oni nisu apriori protiv novih zakonskih rješenja, ali i da je zakon suviše općenit. "Ne može se prognozirati koje će cijene od kamping poduzeća vlada tražiti za koncesije po metru kvadratnom tragom novog zakona, a neslužbeno se barata iznosima od 1 kune do 3 eura", ističe za www.banka.hr Adriano Palman, direktor ureda Kamping udruženja Hrvatske.

Hipotetski, kad bi država ove godine počela s izdavanjem i naplatom koncesija, samo na zemljištima u kampovima po cijeni od 7 kuna po kvadratu, dobila bi 154 milijuna kuna. Na ukupno 100 milijuna kvadrata po istoj bi cijeni zaradila 700 milijuna kuna.

"Država u krizi želi pod svaku cijenu povećati fiskalni kapacitet i to je ključni razlog što se gura zakon o turističkom zemljištu. O njemu se mnogo govorilo još od 2000., ali u ovom je trenutku sigurno iznuđen", kaže Poljanec Borić. Prema njezinim riječima zakon ima dalekosežne posljedice, a u odnosu na to je zastrašujuće podinformiran i neobrazložen.

Gradit će se i na plažama

"Najveći gubitnici novog zakona su lokalne zajednice. Meni se čini da će kolateralni učinak zakona biti ograđivanje plaža i reduciranje javnog pristupa pomorskom dobru. S obzirom da je Hrvatska radikalno apartmanizirana u proteklom desetljeću ne znam kuda će svi ti ljudi staviti svoje ručnike?! Mislim da ulazimo u fazu novog poretka moći u primorskoj Hrvatskoj koji je definiran ovim zakonom", kaže Borić.

Ona pojašnjava kako će novi zakon omogućiti turističkim tvrtkama i da u tzv. funkcionalnim cjelinama između objekata i pomorskog dobra (obale), ako je to predviđeno urbanističkim planovima, sagrade nove hotele i druge objekte. Tako bi jedna od izravnih posljedica zakona trebala biti i građevinska ekspanzija u hotelskim naseljima i kampovima.

No koja su poduzeća dobitnici, a koja gubitnici prema novom zakonu nemoguće je procijeniti bez uvida u lokalne urbanističke planove i u prostornu strukturu pojedinih trgovačkih društava. Ti podaci, kaže znanstvenica, nisu dostupni istraživačima niti javnosti. "Za pretpostaviti je da su dobitnici privatizirana velika poduzeća koja raspolažu velikim zemljištima između pomorskog dobra i turističkih objekata kojih su vlasnici (pr. Plava laguna Poreč). Pretpostavka je i da se ovim zakonom još neprivatiziranim poduzećima diže vrijednost, poput tvrtki Jadran – Crikvenica i Imperijal – Rab ", zaključuje Borić.

“Suprotno javnom mišljenju da su se hotelijeri i kamping poduzetnici borili protiv donošenja zakona o turističkom zemljištu, jer im pogoduje neplaćanje za zemljište na kojem rade je potpuno krivo. Mi smo zbog nedefiniranog vlasničkog statusa tog zemljišta bili zakinuti jer nam je, konkretno u kampovima, bilo onemogućeno investiranje i kategorizacija. No, ključni nedostatak zakona je što on kaže da će se problem riješiti, ali ne i kako će se riješiti. Određivanje svih operativnih odredbi prebačeno je na tijelo koje će osnovati Vlada”, upozorava direktor KUH-a, a slično u svom priopćenju naglašavaju i hotelijeri.

“Prijedlog zakona donosi samo formalne izmjene koje dugoročno ne donose pozitivne pomake u hrvatskom turizmu. Posve suprotno medijskim napisima, turistički sektor ne negira mogućnost plaćanja pravične naknade za zemljište za koje se nedvojbeno utvrdi vlasnik. Nužno je međutim da se još jednom propitaju sve posljedice do kojih može dovesti ovako usvojen zakon“ , inzistiraju hotelijeri u priopćenju.

Preispitivanje zakona hotelijeri traže “u situaciji u kojoj je većina hotela samo obnovljena i uglavnom posluju sezonski” pa bi im novi zakon trebao osigurati okvir koji će omogućiti rast konkurentnosti i razvoj lokalne zajednice kroz investicije i zapošljavanje. Prema njihovom mišljenju  zakon ni u kojem smislu ne smije ohrabriti špekulacije trgovine nekretninama.

Palman pak apelira na vladu da osnivanje budućeg fonda, u koji će se slijevati prihodi od koncesija i drugih plaćanja koja proizlaze iz novog zakona, ne bude proizvoljno već da se uključi predstavnike zainteresiranih kompanija, gradova i općina. “Apeliramo i na razumne cijene koncesija za kamping poduzeća jer je kod određivanja tih cijena važan kriterij profitabilnosti i položaja kampova. Naime, ne mogu se za sve kampove odrediti isti iznosi za koncesiju kad oni financijski različito posluju, neki su na lošim, a neki na boljim ili pak vrhunskim lokacijama. Neki su u prošlosti puno ulagali u svoje kapacitete i ponudu, a drugi gotovo ništa”, upozorava Palman. Zaključuje kako bi se razboritim određivanjem cijena koncesija kampovima omogućilo daljnje poslovanje i razvoj kroz investiranje, dok će u suprotnom novi nameti donijeti val zatvaranja kampova.