Nakon što je Austrija nacionalizirala Hypo banku iz Klagenfurta u središte financijske pozornosti vratile su se banke iz srednje i istočne Europe. Kako su austrijske banke najizloženije u toj regiji zbog rapidnog širenja, one su sada u centru pažnje.
Tako se ponovo izvuklo istraživanje financijsko-analitičke kuće Netixis s početka godine koje je pokazalo kako su banke u Austriji izložene u vrijednosti od gotovo 70 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je sljedeća zemlja na listi Švedska s 20 posto. Ali, Švedska je 'otvorena' prema baltičkim zemljama dok austrijske banke imaju najveću izloženost prema području svojeg nekadašnjeg carstva i Rusije.
Nadalje, istraživanje je pokazalo kako je najizloženija Raiffeisen Zentralbank, a slijede Erste banka i belgijska grupacija KBC. S time da su Erste i KBC ipak u boljoj situaciji jer su se izložili manje krizom ugroženijim zemljama. U istraživanju nije navedeno kojim.
Iako je bečki dnevnik Die Presse još u utorak objavio kako u austrijskom bankarskom sektoru vlada zebnja zbog lošeg financijskog stanja u Volksbanci, dva dana kasnije u medijima o tome nema podrobnijih informacija.
Čak je i navode austrijskog dnevnika da su ustanova za nadgledanje financijskog tržišta (FMA) i Nacionalna banka Austrije stavili Volksbanku na listu za "praćenje", iz te dvije institucije to opovrgnuli.
Naime, Die Presse je naveo kako FMA zahtjeva od vlasnika 'koncept za budućnost Volksbanke', a kako je ta banka s bilancom od 53 milijarde eura, poslije UniCredit Bank Austria, Erste banke i Raiffeisen banke, četvrta najveća kreditna organizacija u Austriji, ima veliki značaj za cijeli bankarski sustav zemlje, razumljivo je kako se ne može dozvoliti njen slom.
Poput Hypa, i Volksbanka je uslijed financijske krize dospjela u kriznu situaciju, a samo u tri ovogodišnja kvartala je uknjižila gubitak od 607 milijuna eura, a na godišnjoj razini provijenjuje s egubitak od milijarde eura.
Ministar financija i vicekancelar Josef Pröll informiran je o stanju Volksbanke, jer su direktori firme Fimbag, koja je nadležna za državni paket pomoći bankama, ukazali da je stanje, osim u Hypo banci zabrinjavajuće i u Volksbanci.
Fimbag preporučio je Volksbanci da razmisli o jednom strateškom partneru koji bi bio i financijski investitor te banke. Ugrožena Volksbanka je, inače, proljetos od austrijske države već primila financijsku pomoć vrijednu milijardu eura.
Kako se zna za Volksbanku, toj bankarskoj kući glavne probleme predstavljaju korporativni i nekretninski kreditni portfelji kao i franšizno poslovanje u istočnoeuropskim zemljama. Uprava banke poricala je u studenom da traži od države dodatnu interventnu pomoć nakon što je banka u travnju ove godine primila državnu injekciju kapitala od milijardu eura. Volksbank se oslanja na vlastite dioničare te od njih očekuje sljedeću dokapitalizaciju.
Ključni dioničari Volksbank su njemačka DZ Bank koja drži vlasnički udjel od 25 posto i austrijska Raiffeisen Zentralbank (RZB) s 6-postotnim udjelom.
DZ Bank se ne želi javno izjasniti o svojim planovima u Volksbank dok u RZB kažu da nemaju namjere povećavati vlasnički udjel u toj banci. Izvori bliski bankama-suvlasnicama tvrde da DZ Bank ne će davati svoj novac za potporu Volksbank te da je moguće da austrijska vlada od RZB-a zatraži doprinos u preuzimanju nekih gubitničkih dijelova banke kao što je jedinica Investkredit.
Mada se od RZB-a puno očekivalo u četvrtak je Wiener Zeitung objavio informaciju kako od pomoći i (li) strateškog partnerstva Volksbanke i RZB-a neće biti u dogledno vrijeme ništa.